Znanstvenici proučili tisuću pasa, ova pasmina je najinteligentnija
Znanstvenici su u novom istraživanju proučili tisuću pasa i 13 različitih pasmina, postavljajući im deset testova sposobnosti. Belgijski malinois, koji se često koristi kao policijski pas, osvojio je 35 od mogućih 39 bodova i zauzeo prvo mjesto na listi najinteligentnijih pasa, prenosi N1.
Pse su testirali u sedam kognitivnih i tri bihevioralna zadatka. Testovi su uključivali sposobnost prepoznavanja ljudskih gesta te provjeru mogu li psi zaobići prozirnu ogradu u obliku slova V kako bi došli do hrane koju vide. Istraživači su također proučavali koliko su psi neovisni te kako brzo traže pomoć od čovjeka kada se suoče s nerješivim problemom, poput hrane zatvorene u kutiji.
Belgijski malinois – najinteligentniji pas
Prvo mjesto osvojio je belgijski malinois s 35 bodova, dok je drugo mjesto pripalo border collieju s 26 bodova. Treće mjesto zauzela je njemačka pasmina hovawart s 25 bodova, prema istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu Scientific Reports.
– Belgijski malinois istaknuo se u mnogim kognitivnim zadacima i ostvario odlične rezultate u većini testova, izjavila je Katrina Tira s Helsinškog sveučilišta.
Sara Juntila, također s Helsinškog sveučilišta i jedna od autorica studije, naglašava da svaka pasmina ima svoje prednosti i slabosti.
– Primjerice, labrador retriver bio je iznimno dobar u prepoznavanju ljudskih gesta, ali nije bio jednako uspješan u prostornom rješavanju problema, objašnjava Juntila.
Jedan od ključnih testova zahtijevao je da psi zaobiđu prozirnu ogradu u obliku slova V kako bi došli do hrane koju su mogli vidjeti kroz nju. Cilj ovog testa bio je procijeniti njihovu sposobnost rješavanja problema.
Tim znanstvenika također je analizirao sposobnost pasa da razumiju ljudske geste, testirajući njihov odgovor na pet različitih pokreta: kontinuirano pokazivanje, kratko pokazivanje, pokazivanje nogom, pokazivanje u određenom smjeru dok su okrenuti suprotno te praćenje ljudskog pogleda.
Utjecaj pasmine na inteligenciju pasa
U istraživanju su sudjelovale pasmine: belgijski malinois, australski kelpie, labrador retriver, škotski ovčar, zlatni retriver, hovawart, španjolski pas za vodu, šetlandski ovčar, engleski koker španijel, australski ovčar, njemački ovčar, finski laponski pas, border collie te mješanci.
Znanstvenici ističu da svaka pasmina ima svoje slabosti – uključujući i pobjednika, belgijskog malinoisa. Na testu u kojem su psi morali doći do hrane smještene u prozirni cilindar tako da ga zaobiđu i hranu uzmu sa strane, belgijski malinois bio je među najlošije plasiranima, s njemačkim ovčarom.
Istraživači smatraju da ovaj test ispituje sposobnost inhibicije, odnosno kontrolu impulzivnog ponašanja. Budući da su malinoisi radni psi, njihova priroda zahtijeva nižu kontrolu inhibicije kako bi brže reagirali na zadatke.
Na temelju ovih rezultata znanstvenici zaključuju da uloga za koju su psi uzgajani može značajno utjecati na njihove kognitivne sposobnosti. Tako su retriveri, primjerice, pokazali izvrsne rezultate u prepoznavanju ljudskih gesti jer su povijesno uzgajani za suradnju s ljudima i ispašu stada.
