Žetva suncokreta bila je dobra, hoće li ulje pojeftiniti?
S cijenom od oko 4,50 kuna za kilogram te prinosima i do 3,5 tone po hektaru, suncokret je ove jeseni vjerojatno jedina ratarska kultura s kojom će poljoprivrednici, unatoč suši, poskupljenju goriva, energenata, zaštitnih sredstava i gnojiva, biti u plusu, piše Večernji list.
Pogled na susjedne parcele s kukuruzom, sojom, krumpirom…, koji su u Slavoniji podbacili i više od 50 posto, govori kako je u vrijeme klimatskih promjena, sve ekstremnijih ljetnih temperatura i suša, suncokret možda i jedina kultura koju ćemo masovnije sijati idućih godina. A zahvaljujući dobroj žetvi – očekuje se i pojeftinjenje ulja u trgovinama.
– Godina je zapravo prosječna za suncokret, no u usporedbi s drugim kulturama, pokrit ćemo troškove, a tko bude imao i iznad 3 t/ha, na njemu će i zaraditi, kaže ratar i član upravnog odbora HPK Mato Brlošić, ističući kako je ista otkupna cijena bila i lani pa poljoprivrednicima ni danas nije jasno kako je moguće da litra suncokretova ulja od lanjske žetve danas u trgovinama košta više od 20 kuna.
Tvornica ulja Čepin proizvede 98 posto ukupno proizvedenog sirovog suncokretovog ulja (prerada direktno iz zrna suncokreta) u Hrvatskoj te oko 50 posto rafiniranog jestivog suncokretovog ulja.
Josip Bičvić, član uprave Žito grupe, kaže kako je ove proizvodne godine suncokret u Hrvatskoj zasijan na oko 53.000 ha, što je gotovo 27 posto više u odnosu na prošlogodišnju sjetvu. Iako se radi o nešto nižim uljnostima od prosječnih, očekuje se urod od oko 150 tisuća tona, od čega će Čepin preraditi 120 tisuća tona, što je dovoljno za proizvodnju 60 milijuna litara ulja, objašnjava.
Time je čepinska uljara osigurana što se tiče sirovine, a samim time i za opskrbu hrvatskog tržišta uljem.
– Gledajući kroz našu veleprodajnu cijenu te trenutnu tržišnu situaciju, očekujemo pad cijene ulja. Ne možemo očekivati da će one biti kao prije jer rat u Ukrajini još traje, a suša je ograničila prinose diljem Europe i tek trebamo vidjeti kakve će proizvodne bilance biti. Naravno, na distributerima i trgovačkim lancima je da pad veleprodajnih cijena prenesu na krajnjeg potrošača, poručio je Bičvić, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.
