Zašto muškarci imaju veći rizik od Parkinsonove bolesti?
Rizik od razvoja Parkinsonove bolesti dvostruko je veći kod muškaraca nego kod žena, a novo istraživanje ukazuje na mogući razlog: protein u mozgu koji je inače bezopasan.
Parkinsonova bolest je kronična i progresivna neurodegenerativna bolest koja prvenstveno utječe na kontrolu kretanja. Nastaje kada živčane stanice (neuroni) u dijelu mozga koji se zove substantia nigra počnu odumirati i ne proizvode dovoljno dopamina – neurotransmitera koji je ključan za koordinaciju pokreta, prenosi N1.
Protein PTEN-inducirana kinaza 1 (PINK1) obično nije prijetnja i igra važnu ulogu u regulaciji potrošnje energije u moždanim stanicama.
Međutim, najnovija istraživanja pokazuju da u nekim slučajevima Parkinsonove bolesti imunološki sustav pogrešno prepoznaje PINK1 kao prijetnju i napada moždane stanice koje ga izražavaju.
Prema studiji koju su proveli istraživači s Instituta za imunologiju La Jolla u Kaliforniji, oštećenje uzrokovano T stanicama imunološkog sustava, koje su povezane s proteinom PINK1, puno je izraženije i agresivnije u mozgu muškaraca nego kod žena, piše Science Alert.
Razlike između spolova u imunološkom odgovoru
– Razlike u odgovoru T stanica između muškaraca i žena bile su izrazito izražene, kaže imunolog Alessandro Sette s Instituta za imunologiju La Jolla.
– Taj imunološki odgovor može biti jedan od razloga zašto postoji spolna razlika u učestalosti Parkinsonove bolesti.
Koristeći uzorke krvi pacijenata s Parkinsonovom bolešću, znanstvenici su analizirali odgovor T stanica na različite proteine povezane s bolešću – pri čemu je pozornost posebno privukao PINK1.
Kod muškaraca oboljelih od Parkinsonove bolesti uočeno je čak šesterostruko povećanje broja T stanica koje napadaju moždane stanice označene proteinom PINK1 u usporedbi sa zdravim mozgovima. U bolesnica je to povećanje bilo samo 0,7 puta.
Nova nada za liječenje i ranu dijagnozu
Ranija istraživanja istog tima pokazala su slične reakcije imunološkog sustava na protein alfa-sinuklein, no te reakcije nisu bile prisutne kod svih pacijenata, što je istraživače navelo na potragu za dodatnim antigenima – tvarima koje pokreću imunološki odgovor.
Kao i kod svakog istraživanja ove vrste, bolje razumijevanje načina na koji se bolest razvija i napreduje otvara nove mogućnosti za pronalaženje načina da se ona zaustavi.
– Sada kada znamo zašto T-stanice ciljaju na određene moždane stanice, mogli bismo razviti terapije za njihovo blokiranje, kaže imunologinja Cecilia Lindstam Arlehamn s Instituta za imunologiju La Jolla.
Dugoročno gledano, otkrivanje PINK1-reaktivnih T stanica u uzorcima krvi moglo bi omogućiti raniju dijagnozu Parkinsonove bolesti, što bi značajno pomoglo u liječenju i podršci bolesnika.
Iako još uvijek čekamo lijek za Parkinsonovu bolest, znanstvenici neprestano napreduju u razumijevanju čimbenika rizika i pronalaze nove pristupe u borbi protiv ove neurodegenerativne bolesti.
– Moramo proširiti istraživanje kako bismo dobili sveobuhvatniju analizu progresije bolesti i spolnih razlika – uzimajući u obzir različite antigene, težinu bolesti i vrijeme od početka, zaključuje Sete.
