Zašto baš crvena, žuta i zelena boja na semaforima?

Vidite semafore na dnevnoj bazi. Ali jeste li se ikada zapitali zašto crveno znači stati, zeleno krenuti, a žuto znači nastaviti oprezno ako ne možete sigurno stati?

Postoji nekoliko različitih faktora koji su doveli do toga da semafori izgledaju kao danas. Ali jedan od njih je znanstveniji od ostalih – ima veze s valnim duljinama svjetlosti koje prvo vidimo.

Spektar vidljive svjetlosti može se podijeliti u različite boje. Svaka boja ima odgovarajuću valnu duljinu, a crvena svjetlost ima najdužu valnu duljinu od svih, piše Color Meanings.

Ljudsko oko može vidjeti veće valne duljine na većim udaljenostima. Da biste razumjeli zašto je to tako, morate razumjeti fenomen “raspršene” svjetlosti. Kada vidljiva svjetlost sja kroz atmosferu, ona nailazi na kapljice vode, onečišćenje i razne vrste drugih molekula.

Te molekule “raspršuju” svjetlost, što znači da je apsorbiraju i zatim zrače u različitim smjerovima. Ovaj proces učinkovito pojačava boju valnih duljina koje se najviše raspršuju.

Kraće valne duljine svjetlosti se lakše raspršuju. Relativno kratka valna duljina plave svjetlosti raspršuje se posebno lako – dovoljno da se čini da je nebo plave boje.

Ali ako vidljiva svjetlost naiđe na veće smetnje iz atmosfere – poput dodatnog onečišćenja – plava svjetlost i slične kratke valne duljine raspršuju se prije nego što ih uopće vidimo. Duže valne duljine raspršuju se posljednje.

Zbog toga su zalasci sunca obično crveni, narančasti ili žuti. Kako sunce zalazi, mora proći kroz veći dio atmosfere prije nego što stigne do nas. Prolazak kroz veći dio atmosfere znači da nailazi na više molekula koje raspršuju svjetlost, pa se kraće valne duljine raspršuju mnogo prije nego što svjetlost uđe u naše vidno polje.

Ali kakve to veze ima sa semaforima? Budući da se crvena svjetlost raspršuje, crvena je boja koju možemo vidjeti iz najudaljenije udaljenosti (i najlakše je vidjeti po kiši, magli itd.). Znak za “stop” vjerojatno je najvažniji za vozače da vide, pa je logično da ovaj bude crven.

Crvena: Boja opasnosti

U mnogim dijelovima svijeta crvena je boja puna emocija. Povezuje se s opasnošću i požudom, ljutnjom i hrabrošću. Neka istraživanja čak pokazuju da može potaknuti apetit.

Psihologija crvene boje je komplicirana, a neka od njezinih povijesnih značenja čak su u suprotnosti. No iako značenja povezana s ovom bojom mogu varirati ovisno o kulturi, ljudi kao vrsta možda su evoluirali da obraćaju pozornost na crvenu.

Uostalom, to je jedna od najčešćih nijansi koje se nalaze kod životinja s aposematskom obojenošću – svijetla ili na drugi način uočljiva boja koja signalizira da životinja nije vrijedna jela.

Žuta: nijansa koja privlači pažnju

Ali jeste li znali da su znakovi stop zapravo nekada bili žuti? To je počelo 1922. godine kada se sastalo Američko udruženje državnih službenika za autoceste kako bi izradilo službeni dizajn znaka stop.

U tom trenutku, električni semafor je već bio izumljen, a crveno svjetlo je već značilo “stop”. Stoga je Udruga prirodno htjela da znakovi stop budu crveni.

Zeleno: prijenos željezničkih signala

Zelena nema evolucijski značaj crvene boje – osim željezničkih signala i semafora, povijesno se nije povezivala sa sigurnošću.

Međutim, zelena izgleda jako drugačije od crvene i žute, a budući da je dobro funkcionirala kao željeznički signal, korištena je i za semafore, prenosi N1.