Zalihe u hitnim situacijama: Što građani trebaju osigurati za 72 sata preživljavanja?
Izvješće je napisao bivši finski predsjednik Sauli Niinistö koji je posebni savjetnik predsjednika Europske komisije. Ističe kako EU nije bila spremna za COVID-19 pandemiju niti za rat Rusije s Ukrajinom zbog čega je krajnje vrijeme da se poradi na pripravnosti umjesto da s reagira na posljedice, piše Newsweek.
Robne zalihe
U dokumentu stoji kako bi Europska unija trebala savjetovati kućanstva da budu spremna na najmanje 72 sata samostalnog funkcioniranja u slučaju nužde. Države članice savjetuju se da građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama. Navode se razne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde poput hrane, pića, lijekova, svjetiljke i radija na baterije.
Hrvatska ima stabilne količine ključnih prehrambenih i neprehrambenih proizvoda na 310 lokacija diljem Hrvatske. Količine ključnih proizvoda na zalihama su manje više iste unatrag nekoliko godina.
Država robne zalihe stvara kako bi se osigurala osnovna opskrba stanovništva u slučaju rata ili velikih prirodnih nepogoda (potresa ili poplava) te tehničko-tehnoloških i ekoloških katastrofa. Takve zalihe trebaju osigurati osnovnu opskrbu 50-ak tisuća građana na razdoblje od 15 do 60 dana.
A za ostalo bi se trebali pripremiti sami
Komplet za preživljavanje možete pronaći na skoro svim velikim internetskim trgovinama. Neke nude tablete za preživljavanje koje, navodno, u potpunosti mogu zamijeniti hranu, a koštaju otprilike 20 – ak eura. Naravno, potrebno je pripremiti najprije vodu za piće. Minimalno dvije litre po osobi dnevno. Treba razmišljati i o skladištenju vode za osobnu higijenu.
Najbolje je pripremiti zalihe konzervirane hrane. Od mesnog doručka preko sardina, graha, kukuruza, leće. Ako skladištite konzerviranu hranu, nipošto nemojte zaboraviti otvarač za konzerve. Također, na skladištu treba imati dovoljno soli, šećera, brašna, ulja ili masti i primjerice rižu na kojima čovjek može preživjeti i duže vrijeme. Možete si pripremiti i zalihu suhog graha (ćićera), graha, orašastih plodova i slično. Ne smije se zaboraviti ni na vitamine i vitaminske napitke. Također ne bi bilo loše imati i nešto energetskih pločica. Kvalitetnije energetske pločice mogu zamijeniti skoro cijeli obrok.
Vrijedi upamtiti i to da je u kriznim situacijama najveća opasnost, osim dehidracije i gladi, pothlađenost. Zbog toga treba imati toplih pokrivača, a ne bi bilo loše nabaviti i folije za očuvanje tjelesne topline koje se mogu nabaviti na internetu. Na internetskim trgovinama paket od 6 komada takvih folija košta oko 10 dolara.
Također, kod sebe uvijek treba imati i nešto gotovine, austrijske i njemačke vlasti savjetuju do 500 eura, a nipošto se ne smiju zaboraviti baterije, ručna svjetiljka, paket prve pomoći, džepni nožić, olovka, važniji dokumenti ili njihove preslike i tranzistor, jer unatoč svim modernim tehnologijama, vijesti će se najsigurnije prenositi i moći čuti putem radija. Ne bi bilo loše, uz paket prve pomoći, napraviti i zalihu nekih osnovnih lijekova, pogotovo ako patite od kroničnih bolesti.
S obzirom na to da smo navikli da tehnologija za nas misli ne bi bilo loše napraviti i popis svih važnijih telefonskih brojeva.
Naš Crveni križ i Ravnateljstvo civilne zaštite na mrežnim stranicama imaju podrobnije obavijesti kako se spremiti u slučaju katastrofe.
