VRIJEME JE ZA PREOKRET

Zagrebačka poljoprivreda na izdisaju: Tisuće OPG-ova ugašene, tržnice zapuštene, gradska vlast nijema

Od svog osnutka, Zagreb je bio grad povrtlara, voćara, vinogradara i skromnih seljaka koji su stoljećima stvarali priču o gradu podno Sljemena. Danas je ta priča na rubu nestanka
Zagreb: Konferencija za medije stranke Plavi grad o stanju u zagrebačkoj poljoprivredi Slavko Midzor/PIXSELL

Poljoprivrednicima je gore nego ikada, zbog politika koje su samo na papiru zelene, poručili su Marina Galović, predsjednica Udruge povrćara Zagreba i Zagrebačke županije, Zlatan Kljaković Gašpić iz udruge ZG trešnja te Ivica Lovrić, kandidat za gradonačelnika koalicije Blok umirovljenici zajedno i Plavi grad.

Ističu da su zagrebački proizvođači pod pritiskom ogromnog uvoza, a gradska ih vlast ignorira.

– Stojimo ispred mjesta gdje je još 2020. trebala niknuti nova zelena tržnica. Sve dozvole postoje, ali Tomašević nije učinio ništa. Na staroj tržnici nemamo osnovne uvjete – radimo po kiši, suncu i vjetru, a skladištenje ne postoji. Više puta sam tražila sastanak s gradonačelnikom. Odgovora nije bilo – rekla je Galović.

Dodaje kako se, unatoč svemu, četvrtina hrvatskog povrća i dalje proizvodi upravo u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Jedini tko je, kaže, pokazao interes za poljoprivrednike je Ivica Lovrić.

Zlatan Kljaković upozorava da je stanje u voćarstvu dramatično.

– U 2021. imali smo 3,2 milijuna sadnica jagoda. Danas ih je svega 900 tisuća – pad od 75 posto. Ako ovako nastavimo, uskoro ćemo jesti isključivo uvoznu jagodu – poručuje.

Ističe da je zagrebačka jagoda među najkvalitetnijima u Europi zbog kombinacije tla, mikroklime i znanja ljudi. No, broj uzgajivača pada – prije četiri godine udruga jagodara imala je 67 lokacija i 55 članova. Danas ih je 28 i 24.

Slično je i s trešnjama – od 23 hektara u 2021., ostalo je samo devet. Kljaković stoga poziva poljoprivrednike da podrže Lovrića i njegovu platformu Plavi grad.

Zagreb je izgubio tisuće hektara poljoprivredne površine

Ivica Lovrić iznosi porazne podatke:

– Od 2021. Zagreb je izgubio tisuće hektara poljoprivredne površine. Obrađuje se tek pola dostupnog zemljišta. Tomašević je ukinuo Gradski ured za poljoprivredu, zakup štandova je poskupio, a poticaji su gotovo nestali. Manifestacije poput Dana jagoda su ugašene, što pogoduje uvoznom lobiju.

Tržnice, iako ključne, u lošem su stanju – 28 lokacija i 2.500 zakupaca, a infrastruktura zastarjela i neodržavana.

Lovrić predlaže konkretne mjere:

– Nužno je obnoviti Gradski ured za poljoprivredu, podržati mlade proizvođače, potaknuti ekološku proizvodnju i okrupnjavanje zemljišta. Treba vratiti identitet ruralnom turizmu kroz tematske ceste i OPG ponude, te promovirati lokalne brendove poput ZG trešnje, Jagodice Purgerice, Zagrebačkog pušleka, ZG sireka i Plavog cekera.

Posebno ističe potrebu za izgradnjom nove zelene tržnice sa suvremenom hladnjačom.

– Takva tržnica bila bi distributivni centar za izravni otkup i dostavu hrane vrtićima, školama, domovima i pučkim kuhinjama. Projekt je već spreman, ali ga Tomašević ignorira.

Dodaje i druge mjere:

– Hitno ćemo objaviti natječaje za zakup državnog i gradskog zemljišta, aktivirati zapuštena privatna zemljišta i pokrenuti zakonske izmjene koje štite strateške grane poput povrtlarstva i voćarstva. Grad će sufinancirati i sustave navodnjavanja.

Zaključno, Lovrić poručuje:

– Zagreb ima sve preduvjete za poljoprivrednu samodostatnost. Imamo zemlju, ljude i brendove. Nedostaje samo politička volja. Bez ureda, bez podrške i bez sustava – nema napretka. Plavi grad nudi strategiju koja to može promijeniti.

Aktualno
Grad Zagreb