Zagreb je 1987. postao centar svijeta: Spektakl koji je zauvijek promijenio grad
Taj grandiozni sportski i kulturni spektakl nije bio važan samo za sportaše, već je trajno obilježio urbanistički i infrastrukturni razvoj grada. Na Univerzijadi su sudjelovali sportaši iz čak 122 države, a ukupan broj sudionika popeo se na 6423, uključujući natjecatelje, trenere, delegate i službenike.
Zagrebačka Univerzijada postala je simbol internacionalizma, mladosti, entuzijazma i mira. Službeni moto manifestacije glasio je: „Svijet mladih za svijet mira“, naglašavajući univerzalne vrijednosti sporta, prijateljstva i globalne suradnje.
Foto: Screenshot/YouTube
Zagi, vizualni simbol generacije
Univerzijada se posebno pamti po svojoj simpatičnoj maskoti Zagiju, vjeverici sa šiltericom koju je osmislio poznati hrvatski animator Nedjeljko Dragić. Zagi je vrlo brzo postao miljenik publike i jedan od najprepoznatljivijih simbola tadašnje Jugoslavije. Njegova prisutnost na plakatima, suvenirima, ali i u svakodnevnom životu građana Zagreba, ostavila je neizbrisiv trag.
Foto: Screenshot/YouTube
Infrastruktura i kulturna ostavština
Zahvaljujući pripremama za Univerzijadu, grad Zagreb doživio je temeljitu transformaciju. Izgrađen je novi autobusni kolodvor, dok je Glavni željeznički kolodvor obnovljen, a centar grada je uređen, uključujući glavni trg, Tkalčićevu ulicu, pročelja povijesnih zgrada, te brojne druge dijelove metropole.
Posebna pažnja posvećena je poboljšanju studentskog standarda – studentski domovi Stjepan Radić i Cvjetno naselje su potpuno obnovljeni, a sportski kapaciteti prošireni. Među ključnim objektima koji su izgrađeni ili obnovljeni bili su sportski centar Jarun, koji je uređen kao veslački centar svjetske klase, zatim kompleks bazena Mladost, Šalata, te brojna sportska igrališta i dvorane.
Univerzijada je poslužila i kao povod za svečano otvorenje Muzeja Mimara, čime je dodatno obogaćena kulturna ponuda grada.
Foto: Screenshot/YouTube
Sportska natjecanja i nezaboravno otvorenje
Univerzijada je otvorena svečanom ceremonijom na stadionu Maksimir, čiju je kulminaciju obilježio trenutak kada je Dražen Petrović, tada već globalno poznat košarkaš, zapalio plamen Univerzijade. Otvorenje je umjetnički osmislio Ivan Ivančan, renomirani etnolog i koreograf, u duhu hrvatske kulturne baštine i modernih izvedbenih formi.
Glavni tajnik organizacije bio je legendarni hrvatski košarkaški trener Mirko Novosel, koji je svojim autoritetom i iskustvom dao veliki doprinos realizaciji cijelog projekta.
Foto: Screenshot/YouTube
Više od sportskog događaja
Na sportskom planu, najuspješniji su bili sportaši iz SSSR-a, koji su osvojili 78 medalja, čime su uvjerljivo zauzeli prvo mjesto u ukupnom poretku. Slijedile su Sjedinjene Američke Države te Rumunjska, obje s respektabilnim rezultatima. I hrvatski sportaši, kao dio tadašnje jugoslavenske reprezentacije, ostavili su odličan dojam.
Zagrebačka Univerzijada 1987. godine bila je daleko više od sportskog događaja – bila je manifestacija zajedništva, obnove, kulturnog uzleta i simbol jednog vremena. Mnogi građani je se i danas sjećaju s nostalgijom, a njena ostavština i dalje je vidljiva u urbanoj i sportskoj slici Zagreba. Uspjeh Univerzijade pokazao je da Zagreb može biti svjetska pozornica i ponosno ugostiti tisuće ljudi iz svih krajeva svijeta.
Foto: Screenshot/YouTube
