Za projekte poboljšanja zraka u gradovima 220 milijuna eura

Kada govorimo o gospodarenju otpadom, zanimljivi su nam primjeri Celja i Malmöa, dok su Sofija i Barcelona primjer dobrog razvoja zelene infrastrukture, naveo je gradonačelnik Tomislav Tomašević. No, ključna je stvar, dodaje, izmjena Generalnog urbanističkog plana koja će omogućiti više zelenila.

– Kad gledamo u kvartovima koliko imamo zelenila, koliko parkova, tu onda imamo itekako prostora za napredak. Izmjene GUP-a su upravo taj prostor za napredak i po prvi puta otkad imamo izmjene GUP-a se šire zelene površine u gradu, a ne smanjuju. Naravno da je jasno kada se zelene površine prenamjenjuju u građevinske da onda vlasnici dobivaju zemljište koje je deset puta vrjednije nego kada su te površine zelene. Međutim, nećemo odustat od toga da grad Zagreb ima uravnotežen razvoj, da svaki kvart ima dovoljno zelenih površina, ali isto tako i prostora gdje se mogu smjestiti vrtići, škole i domovi zdravlja – kazao je gradonačelnik.

Zelena infrastruktura ključna je u zaštiti od bujičnih poplava, toplinskih valova i drugih ekstremnih vremenskih uvjeta. A na putu do energetske učinkovitosti, ističe Tomašević, važno je i da se manje kućanstava grije na fosilna goriva.

Ministrica najavila potpore građanima i malim poduzetnicima

– I to nam je prioritet da se fokusiramo da sva ta kućanstva prijeđu na druge izvore energije i tu ćemo ići s programom i određenim financijskim subvencijama da se to i dogodi jer to direktno utječe na kvalitetu zraka – zaključio je.

U smjeru ekološke osviještenosti i održivosti ide i gradnja novih, takozvanih “zelenih” zgrada sa solarnim panelima koje će biti energetski učinkovite.

Ministrica Marija Vučković najavila je da će s više od 220 milijuna eura, ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije financirati projekte koji će poboljšati kvalitetu zraka u gradovima za razdoblje 2025./2026.

Riječ je o projektima ulaganja u toplinarstvo, energetsku učinkovitost, smanjivanje emisija stakleničkih plinova, a koristit će ih mali i srednji poduzetnici, osobito oni iz sektora prometa.

– Zelena tranzicija se ne može promatrati odvojeno od rizika energetskog i transportnog siromaštva, a ti rizici su dijelom slični, a dijelom su različiti. Postoje naši građani koji možda kasne s plaćanjem računa, ne mogu odgovarajuće grijati svoj dom ili ga hladiti, nemaju mogućnosti koristiti javni prijevoz ili koji nemaju sredstva za aute te ih to isključuje iz društva. Sve su to rizici na koje ćemo naći odgovor – poručila je ministrica Vučković.

Europska komisija odobrila Hrvatskoj planove ulaganja u zelenu tranziciju

Vučković je rekla da će te rizike nastojati smanjiti i ublažiti tako što će dati potpore građanima i malim poduzetnicima dijelom izravne, kao socijalne, a dijelom kao investicije u obrazovanje i opremu.

Naglasila je i da je Vlada spremna surađivati s jedinicama lokalne i područne samouprave i podupirati ulaganja počevši od centra za gospodarenje otpadom te obnove vodno- komunalne infrastrukture i ulaganja u zelenu infrastrukturu.

Najavila je u ovoj godini uspostavu Centra za klimatsku prilagodbu za koji su već podnijeli obrazac za financiranje iz programa Konkurentnost i kohezija.

Naglasila je i da je Europska komisija do sada odobrila Hrvatskoj planove ulaganja u zelenu tranziciju u vrijednosti od 262 milijuna eura. Također, putem budućeg socijalnog klimatskog plana koji bi trebao biti završen sredinom ove godine očekuje se milijardu i 680 milijuna eura. Sredstva se prikupljaju i iz emisija u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, istaknula je.