VREMEPLOV ZDENKA BREZARIĆA: Vrbovečki NK Petar Zrinski osnovan prije 50 godina

Vrbovečki NK Petar Zrinski je u nogometnoj/sportskoj memoriji ostao zapostavljen, zanemaren i nedovoljno priznati nogometni klub, koji je osnovan u ozračju Hrvatskog proljeća i na krilima novog političkog kursa i masovnog oblika promicanja hrvatskog nacionalnog identiteta

NK Petar Zrinski. Stoje slijeva na desno: predsjednik Josip Štanfel Braco, kapetan Franjo Hrvoj, Damir Hanželj, Đ. Prekapalaj, Stjepan Kos, Zvonko Medverec, Zdravko Štanfel, Nijaz Jahić i tehniko Ivica Poslon. Čuče: Darko Bešan, Branko Kovačić, Željko Bešan, Josip Pankretić i Stjepan Remenarić

Vrbovečki NK Petar Zrinski je u nogometnoj/sportskoj memoriji ostao zapostavljen, zanemaren i nedovoljno priznati nogometni klub, koji je osnovan u ozračju Hrvatskog proljeća i na krilima novog političkog kursa i masovnog oblika promicanja hrvatskog nacionalnog identiteta. U jesen 1970. na vrbovečkoj nogometnoj sceni pojavio se NK Petar Zrinski, koji je osnovan na inicijativu Josipa Štanfla Brace i Franje Hrvoja, osvjedočenih pristalica Hrvatskog proljeća. Bilo je to reformno razdoblje u hrvatskoj politici, društvu i kulturi, posebno obilježeno snažnim iskazivanjem hrvatskoga nacionalnog bića u tadašnjoj Jugoslaviji. Stoga su osnivači, prožeti upečatljivim nacionalnim idejama Hrvatskog proljeća, novom klubu podarili ime po velikanu hrvatske povijesti, Petru Zrinskom. Hrvatski ban Petar Zrinski je rođen u Vrbovcu, 6. lipnja 1621., a izgubio život kao jedan od vođa Zrinsko-frankopanske urote 30. travnja 1671. u Bečkom Novom Mjestu. Naime, u to vrijeme velikaška obitelj Zrinski imala je izražajno mjesto u iskazivanju društveno-političkih promjena i u zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa u jugoslavenskog državi. Stoga nije slučajno da su se osnivači novog kluba Petar Zrinski fokusirali na njegov doprinos koji je kao hrvatski ban ostavio na društvenom, političkom, vojnom i književnom području. Napomenimo, samo da je godinu ranije, tj. 1969. obnovljen rad Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Petar Zrinski, koji je osnovan 1912., a poslije Drugog svjetskog rata bilo mu je onemogućeno djelovanje od strane komunističkih vlasti.

Petar Zrinski je tada bio treći vrbovečki klub, a četvrta seniorska momčad u ligaškom natjecanju. Naime, Vrbovec se natjecao u okrilju Zagrebačkog nogometnog saveza u II. zagrebačkoj nogometnoj ligi. PIK Vrbovec bio je član Međupodsavezne lige Bjelovar – Daruvar – Virovitica, a druga momčad PIK Vrbovca natjecala se u Općinskog nogometnoj ligi Vrbovec. Godini dana ranije tvornički klub Oprema iz Vrbovca se prestala 1969. natjecati u ONL Vrbovec. Iako je osnivanje Petra Zrinskog bilo jednim dijelom pozdravljeno sa simpatijama u vrbovečkoj sportskoj javnosti, s druge strane nije bio baš najbolje dočekan u vrbovečkim nogometnim sferama. U novom klubu okupili su se mlađi, ali i već neki afirmirani nogometaši iz Vrbovca, PIK Vrbovca, Slobode iz Gradeca i Opreme te mladići koji su prvi puta zaigrali veliki nogomet. Većina igrača je bila iz Vrbovca Gornjeg, odnosno iz Gradečke i Vinogradske ulice i Trga Petra Zrinskog. U klubu sve je bilo bazirano na voluntarizmu, iskazanoj ljubavi prema nogometnom sportu, zavičajnoj pripadnosti i veličanju spomenu imena Zrinski u tim društveno-političkim okolnostima. Dres momčadi Petar Zrinski bio je s crno-plavim prugama. Zrinskaši su utakmice kao domaćini većinom igrali na igralištu Vrbovca na Sajmištu, jednim manjim dijelom na igralištu PIK Vrbovca na Đurištu, ali i ponekad i na igralištu Slobode u Gradecu. Petar Zrinski prvu ligašku sezonu igra 1970./71. u ONL Vrbovec u zapadnoj skupini sa slijedećim klubovima: Dinamo (Peskovec), Gaj, Graničar (Tučenik), Napredak (Brčevec), PIK Vrbovec II, Sloboda II (Gradec). Nogometaši Petra Zrinskog su u prvenstvenom debiju ostvarili pobjedu protiv Napretka 5:1. U istočnoj skupini su se natjecali: Bolč, Haganj, Mladost II (Dubrava), Omladinac (Farkaševac), Partizan (Križevci), Tomislav II (Žabno) i Žavnica.

U općini Vrbovec određeni politički i društveni krugovi od samog početka daju potporu Hrvatskom proljeću, i to ponajprije zastupnik Hrvatskog sabora Franjo Štefanović, predsjednik Skupštine općine Vrbovec Marko Pavelić, direktor Doma zdravlja Vrbovec, dr. Stipe Buljan, sportski djelatnik Ivan Zukanović i drugi. NK Vrbovec je pod predsjedanjem dr. Stipe Buljana 1971. vratio svoje izvorno ime Zrinski iz 1924. Osnivači vrbovečkog nogometnog kluba iz 1924. dali su mu ime po znamenitoj hrvatskoj obitelji Zrinski, koja je tijekom 16. i 17. stoljeća bila u posjedu gospoštije Rakovec – Vrbovec i znatno utjecala na razvoj vrbovečkog kraja. Vrbovčani su se na taj način odužili obitelji Zrinski za sve što su učinili za Vrbovec. „Obnavljanje SD Zrinski je i prilog našeg mjesta 350-te godišnjice rođenja narodnog velikana Petra Zrinskog u gradu Vrbovcu, u čijem centru još i danas prkosi zubu vremena monumentalna kula kao dio starog zdanja gdje se 1621. godine rodio Petar Zrinski, danas ličnost povijesno rehabilitirana kao pozitivan u odnosu na društvena kretanja u vremenu u kojem se javlja“- napisao je u vrbovečkoj Komuni sportski djelatnik SD Zrinski, Božo Gotal. (Informativni list općine Vrbovec, Komuna, br. 63, 12. veljače 1971., str. 7). Obilježavanje jubileja braće Nikole i Petra Zrinskog za vrijeme Hrvatskog proljeća bilo je od izuzetnog značaja u Hrvatskoj, koje je bilo više od same proslave jer je nosila jasne i političke konotacije s hrvatskim obilježjima. HKUD Petar Zrinski, SD Zrinski i Narodno sveučilište Vrbovec su nositelji proslave od 4. do 6. lipnja 1971. kojom je svečano obilježena 350. obljetnica rođenja hrvatskog bana Petra Zrinskog i 300. obljetnica pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, ali i sjećanje na 100. obljetnicu rođenja osnivača HRSS-a Stjepana Radića. Za vrijeme Hrvatskog proljeća nogometaši Gaja sašili su na dresove hrvatski grb koji su ponosno isticali na svojim utakmicama. I članovi NK Petra Zrinskog aktivno doprinose proslavi Zrinskih jubileja i promiču njihovu slavu, što nije ostalo nezamijećeno u društveno-sportskoj javnosti.

Tako su tijekom 1971. u Vrbovcu djelovala dva nogometna kluba Petar Zrinski i Zrinski, koja su u svojim imenima baštinila nasljeđe velike hrvatske obitelji. Petar Zrinski se u sezoni 1971./72. u ONL Vrbovec natjecao sa slijedećim klubovima: Dinamo, Gaj, Graničar, Napredak, Omladinac, Partizan, PIK Vrbovec II, Sloboda II i Žavnica.

Nakon sloma Hrvatskog područja početkom 1972. izvršena je političko-sportska fuzija između SD Zrinski i SD PIK Vrbovec u jedno sportsko društvo pod imenom SD PIK Vrbovec, a time je ime SD Zrinski nestalo iz društveno-sportske vrbovečke zbiljnosti. Potom počinju političke smjene i na lokalnom vrbovečkom dijelu ljudi koji su svoju političku opredijeljenost poklonili Hrvatskom proljeću, a to su primarno u svojim životima osjetili Franjo Stefanović, Marko Pavelić, Stipe Buljan, ali i druge osobe. Tada počinju pritisci od strane političkih centara moći i pozivanje na informativne razgovore represivnih organa milicije da se promijeni ime Petar Zrinski. Međutim, čelnici kluba Josip Štanfel Braco, Franjo Hrvoj i drugi nisu ustuknuli pa nije došlo do promjene imena, ali su bili stigmatizirani kao nepoćudno sportsko društvo. Poslije kraha Hrvatskog proljeća u Paruževcu je 1972. osnovan nogometni klub pod imenom Croatia. I taj klub je također doživljavao slične probleme sa svojim imenom jer je od strane političkih struktura općine Vrbovec bilo ocijenjeno da je ime Croatia neprimjereno i da se mora promijeniti. Rukovodstvo Croatije bilo je pozivano najprije u Vrbovec, a zatim i u Zagreb na informativne razgovore. Epilog pritisaka bila je promjena imena Croatia u Metalac. Ta promjena imena je konstatirano i u Službenom glasilu NSO Vrbovec Nogomet od 12. ožujka 1974. u br. 4/74 u kojem se navodi: „Nogometni klub Croatia Paruževac je zbog spornosti sa SUP Vrbovec promijenila svoj naziv u Metalac te se sve dosadašnje registracije igrača ovim putem ispravljaju za NK Metalac Paruževac.“

Poredak ONL Vrbovec u prvenstvu 1972./73. bio je slijedeći: 1. Partizan 26, 2. Gaj 24, 3. Omladinac 22, 4. Dinamo 20, 5. Petar Zrinski 14, 6. Mladost II 13, 7. Žavnica 13, 8. Graničar 6 i 9. Srpska Kapela 6. U trećoj godini natjecanja bio je vidljiv pomak u rezultatskom dijelu jer se Petar Zrinski prepoznavao kao klub koji okuplja sve kvalitetniji nogometaši. Doduše, nije se mogao po organizacijskim, a naročito po financijskim mogućnostima mjeriti s PIK Vrbovcem. Međutim, imao je nekako sve više pristalica jer je bio drugi vrbovečki klub, koji nije odustao od imena Petar Zrinski, a to je bilo žarište da se povrati klupski rivalitet koji je prije bio između Zrinskog i PIK Vrbovca.

Prema podacima Željka Drvenkara iz Vrbovca, osnivačka skupština NK Petar Zrinski bila je održana 6. listopada 1973., koju je sazvao Josip Štanfel Braco, koji je ujedno tada izabran i za predsjednika. Registracija kluba kao udruženje građana je izvršena 22. siječanja 1974. Tako je glavni i odgovorni urednik Franjo Frntić u monografiji 100 godina nogometa u Hrvatskoj 1880.-1980. iz 1981. navedeo da je Petar Zrinski osnovan 1974. Nije to bilo ništa čudno u ondašnje vrijeme jer se tada omogućavalo i drugim klubovima da igraju u ONL, a da nisu imali riješene klupske statute i ostalu pravnu dokumentaciji. Isti je slučaj bio i s nekadašnjim peskovečkim Dinamom koji je osnovan 1969., a formalno je održao osnivačku skupštinu 1974.

Najbolja sezona u povijesti kluba bila je u ONL Vrbovec 1973./74. kad je Petar Zrinski osvojio treće mjesto. Od 19 utakmica izborio je 10 pobjeda, 2 neodlučena rezultata i doživio 7 poraza u gol razliku 53:49 i osvojio 22 boda. Konačna tablica je izgledala ovako: 1. Gaj 32, 2. Polet (Cubinec), 30, 3. Petar Zrinski 22, 4. Žavnica 20, 5. Sloboda II 19, 6. Graničar 19, 7. Omladinac 16, 8. Dinamo 12, 9. Metalac 5 i 10. Mladost II 4, dok je PIK Vrbovec II igrao izvan konkurencije i osvojio 11 bodova. Nedvojbeno da je Petar Zrinski na općinskoj nogometnoj sceni potvrdio da stasa u klub koji se može ravnopravno uključiti u borbu za naslov prvaka.

Krune te uspješne sezone i najveći sportski uspjeh nogometaša Petra Zrinskog bilo je osvajanje nogometnog kupa NSO Vrbovec. U Gradecu je 1. svibnja 1974. bilo odigrano finale Petar Zrinski – Polet u kojem su Vrbovčani zabilježili pobjedu rezultatom 5:4. To je bilo najljepše i po dramatičnoj završnici najbolje odigrano finale u povijesti kup natjecanja NSO Vrbovec, odnosno NS Vrbovec. Petar Zrinski je bio zapravo i prvi osvajač kupa kojeg je organizirao NSO Vrbovec koji je bio osnovan 1974. Finalnu utakmicu sudili su: Josip Prša i pomoćnici Petek i Koščević. Strijelci: 0:1 Tomac, 1:1 Ž. Bešan, 1:2 Tomac, 2:2 Ž. Bešan, 3:2 Ž. Bešan, 4:2 Gibač, 4:3 Vitanović, 4:4 Husaina, 5:4 Petrunić. Petar Zrinski je nastupio u slijedećem sastavu: Mladen Kefelja, Miro Pašer, Stjepan Remenarić (od 48. Branko Kovačić), Zvonko Remenarić, Franjo Hrvoj (kapetan), Zvonko Medverec, Zlatko Petrunić, Darko Bešan, Vjekoslav Salaj, Željko Bešan, Jurica Gibač. Rezerve: Đ. Prekapalaj, Velimir Ruga, Franjo Papa i Zlatko Pašer. Tehniko: Josip Štanfel Braco.

Potom su kao pobjednici kupa NSO Vrbovec sudjelovali u kup natjecanju Bjelovarskog nogometnog podsaveza. U Vrbovcu su 30. svibnja 1974. igrali protiv PIK Vrbovca protiv kojeg su u prvom poluvremenu vodili rezultatom 3:1. Na kraju je ipak PIK Vrbovec preokrenuo rezultat i pobijedio Petar Zrinski 5:3. Suci: Slavko Mađer i pomoćni Blažević i Filipović. Sastav Petra Zrinskog: Vlado Gazibara, S. Remenarić, M. Pašer, Z. Remenarić, Hrvoj (kapetan), Stjepan Kos, Mijo Tomica, D. Bešan, Salaj, Ž. Bešan, Kefelja. Strijelci: Ž. Bešan 2 i Salaj. Isključenje: Ž. Bešan (2 opomene).

Pored ranije navedenih igrača boje Petra Zrinskog su prema evidenciji Željka Drvenkara branili još: Damir Hanželj, Ivica Mateković, Nijaz Jahić, Miro Stančerić, Josip Štanfel Braco, Ivo Brečak, Ivica Poslon, Josip Pankretić, Zdravko Štanfel, Jadranko Mijalić i Željko Drvenkar – ukupno 30-tak igrača.

Josip Štanfel Braco i Franjo Hrvoj bili su nositelji i slobodno se može konstatirati stupovi kluba koji su skrbili o njegovom funkcioniranju i o financiranju. Petar Zrinski kao društveno nepoćudni klub ovisio je o blagonaklonosti vrbovečkih klubova da mogu svoje utakmice igrati na njihovim igralištima na Sajmištu ili Đurišti. Kroničan manjak financijskih sredstava, nedostatak vlastitog igrališta, sportskih prostorija i najvažnije perfidan i konstantan politički pritisak bili su glavni uzroci što je Petar Zrinski prestao sa svojim djelovanjem 1974. u trenutku svojih najboljih rezultatskih uspjeha. Prestankom djelovanja Petra Zrinskog u Vrbovcu je jedino preostao najbogatiji, najkvalitetniji i najmoćniji nogometni klub PIK Vrbovec, koji nije više imao nikakve klupske konkurencije i sve je bilo podređeno u njegovom daljnjem razvoju.

Izvori:
1. Stjepan Zdenko Brezarić, (2014.), Sport, u: Sanja Prijatelj (ur.). Vrbovec – 770 godina, Grad Vrbovec i Pučko otvoreno učilište Vrbovec.
2. Vojo Đukić i Franjo Marković, (2003.), 80 godina nogometa u Dubravi, NK Dubrava.
3. Jadranko Mijalić, (1994.), 70 godina nogometa u Vrbovcu, Poglavarstvo općine Vrbovec.
4. Franjo Simić, (2004.), Nogomet u Vrbovcu, NK Vrbovec.
5. Zvonimir Štanfel, 60 godina nogometa u Vrbovcu 1924 – 1984, Komuna, Vrbovec, br. 1 (313) – br. 14-15 (326-327). 1984.
6. Informativni list općine Vrbovec, Komuna, 1970.-1974.
7. Službeno glasilo NSO Vrbovec Nogomet, 1974.
8. Željko Drvenkar, NK Petar Zrinski 1970 – 1974, rukopis
9. Stjepan Bencarić, NK Dinamo Peskovec, 1973./74., rukopis
10. Zvonimir Štanfel, NK PIK Vrbovec 1974., rukopis
11. Razgovori sa: Željkom Bešanom, Željkom Drvenkarom, Jadrankom Mijalićem, Josipom Pankretićem i Zvonkom Remenarićem (2020.).