Vlada se povukla iz regulacije goriva. Hoće li sada ukinuti i subvencije za plin?

U ponedjeljak je Vlada iznenadila mnoge donijevši odluku o prestanku kontrole cijena naftnih derivata. Time je tržište deregulirano, formiranje cijena prepušteno distributerima i trgovcima, a Vlada više neće svaka dva tjedna donositi uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata.

Dvojica najmjerodavnijih koji su obznanili ukidanje te mjere, predsjednik Vlade i ministar gospodarstva, kao ključni argument naveli su stabilnost svjetskih tržišta nafte, piše N1.

– Tržište se stabiliziralo i zato smo odlučili ukinuti regulaciju cijena goriva. Od utorka očekujem blago pojeftinjenje za neke vrste goriva, dok bi kod drugih moglo doći do manjeg poskupljenja, svega par centi. Na prosječnom spremniku razlika može biti do 50 centi, kazao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar. Dodao je da će Vlada pomno pratiti situaciju pa po potrebi ponovno ograničiti marže.

Tržišta nafte su stabilna

I premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je izjavio da se svjetsko tržište nafte stabiliziralo i da nema više potrebe za intervencijama države u cijene naftnih derivata. U srijedu je, pak, na sjednici Vlade podsjetio kako je Vlada više od tri godine utvrđivali najviše maloprodajne cijene naftnih derivata.

– U tom razdoblju su tržišta bila nestabilna, imali smo energetsku krizu i odlučili smo mjerama omogućiti priuštivo gorivo, zaštititi standard, osigurati stabilnost gospodarstva. Smatramo da smo u toj misiji u potpunosti uspjeli. Analiza je pokazala da su stabilizirana globalna i regionalna tržišta nafte i naftnih derivata, kazao je.

Jesu li svjetska tržišta nafte, ali i plina doista stabilna kako tvrde Plenković i Šušnjar nudeći taj argument kao presudan za odluku o deregulaciji cijena goriva? Energetski stručnjak Igor Dekanić kaže da jesu bez obzira na to što su neka krizna žarišta (Bliski istok, Rusija i Ukrajina) na područjima gdje se proizvode ili preko njih distribuiraju nafta i plin.

Snažan argument za ukidanje mjere

– S jedne strane, postavlja se pitanje koliko su ta područja blizu područjima sukoba i ratova. S druge strane, glavni pokazatelj stanja na globalnim tržištima su cijene. A cijene nafte doista su stabilne. Praktički, u posljednja tri mjeseca cijena sirove nafte čak se spustila ispod 70 dolara po barelu, a najčešće je ili koji dolar iznad ili ispod toga. To upućuje na stabilno stanje. I sigurno je snažan argument za ukidanje posebnih mjera, potpora ili ograničenja, smatra Dekanić.

Nakon odluke Vlade da prestane kontrolirati cijene goriva, postavlja se pitanje hoće li isto učiniti i s plinom za kućanstva čiju cijenu subvencionira od energetske krize 2021. godine.

Nema naznaka globalne nestabilnosti

Prema podacima Europske komisije, Hrvatska je i u drugoj polovici prošle godine bila među članicama Europske unije s najnižom cijenom prirodnog plina. Od Hrvatske gdje je cijena plina 0,0460 eura po kilovatsatu, jeftinija je jedino bila Mađarska s cijenom od 0,0320 eura. S druge strane, najvišu cijenu plina imaju Švedska (0,1893 €/KWh) i Nizozemska (0,1671 €/KWh). Prosječna cijena plina u Europskoj uniji je 0,1233 eura po kilovatsatu.

Dekanić ne očekuje potrese ni na tržištu prirodnog plina u skorije vrijeme.

– Glavni pokazatelj cijene plina u Europi je cijena na TTF-u (Title Transfer Facility) robnoj burzi u Rotterdamu u Nizozemskoj gdje se najviše trguje plinom. Zapravo je za većinu europskih zemalja cijena plina na TTF-u referentna cijena. A i tamo je relativno stabilno stanje. Protekla dva mjeseca cijena plina na TTF-u bila je od 32 do 35 eura po megavatsatu. Tamo također nema naznaka neke globalne nestabilnosti, a neki gadan poticaj morao bi biti da se to promijeni. Drugim riječima, da se dogodi neko zaista veliko ratno djelovanje po plinskim ili naftnim kapacitetima, a to se ne dešava, objašnjava.

Vlada je izabrala dobar trenutak

Dekanića smo pitali može li se cijena nafte i plina predviđati i na duže razdoblje od nekoliko mjeseci.

– Teško je reći. Ako ne dođe do širenja postojećih borbenih djelovanja ili izbijanja nekog novog rata, vjerojatno će takvo stanje ostati. Iskustvo dosadašnjih ratova i energetskih kriza govori nam kako se redovito ratovalo blizu naftnih i plinskih polja i kapaciteta, ali zaraćene strane nikada nisu napadale naftna i plinska postrojenja i putove. Osim u iračko-iranskom ratu od 1980. do 1988. godine i početkom ruske agresije na Ukrajinu kada je izvršena ona tajanstvena diverzija na plinovod Sjeverni tok od Rusije prema Njemačkoj, a za koju su kasnije bile naznake da ju je izvela ukrajinska strana. Dakle, dosad se u vojnim sukobima nije išlo na energetske kapacitete. Ne možemo reći da se to neće promijeniti, ali dosadašnje iskustvo govori nam da vjerojatno neće, kazao je.

U tom smislu, dodao je Dekanić, odluka o prestanku regulacije cijena goriva bila je logična.

– Vlada je izabrala dobar trenutak za promjenu politike. Ako izbije nova energetska kriza s visokim skokovima cijena, onda će vjerojatno opet intervenirati. Ali zasad intervencije nisu potrebne i zato je Vlada odustala od toga.