Vlada i sindikati javnih i državnih službi potpisali Memorandum o rastu plaća

Vlade i sindikati javnih i državnih službi potpisali su Memorandum o razumijevanju temeljem kojeg će od lipnja za 219.000 zaposlenika u državnim i javnim službama rasti plaće od 60 do 100 eura, najviše onima s najmanjim plaćama, a svi će dobiti i regres od 300 eura.

Za 100 eura neto najviše će narasti najmanje plaće s koeficijentom od 0,631 do 1,00. Za 80 eura porast će onima s koeficijentima od 1,111 do 1,523, a za 60 eura zaposlenicima s koeficijentom od 1,530 do 1,867.

Odluka se primjenjuje za plaću u lipnju koja će biti isplaćena u srpnju. Na godišnjoj razini za veće plaće izdvajat će se oko 433 milijuna eura.

Plenković: Radi se o trajnom privremenom dodatku

Premijer Andrej Plenković rekao je da se radi o trajnom privremenom dodatku i jednom od najvećih povećanja plaće s jednim zajedničkim dogovorom.

– Obuhvatit će više od 219.000 ljudi od ukupno njih 245.000, što znači da smo praktički obuhvatili sve osim onih s najvećim plaćama te najvišim koeficijentima i plaćama, rekao je Plenković na potpisivanju.

Naglasio je da se Memorandum donosi u kontekstu dijaloga sa sindikatima “koji je na visokom stupnju”, ali i kontekstu socijalnih i ekonomskih okolnosti te je zadaća države bila maksimalno pomoći da bi se održala socijalna kohezija.

U rujnu će, kaže, nastaviti pregovore o osnovici plaće.

– Kada ovome dodamo i efekte poreznih izmjena, koje će biti u prvom čitanju u Saboru do ljetne stanke, i kada se one krajem rujna usvoje, dobit ćemo širu sliku ukupnih potencijalnih povećanja na plaću. Cilj je ljudima omogućiti veću neto plaću, poručio je Plenković.

Bitnim je ocijenio da se u idućih pola godine nastave razgovori o sadržaju uredbi kako bi se one što prije donijele nakon stupanja Zakona o plaćama u državnim i javnim službama, a potom i rješenja na temelju novih koeficijenata, čime bi se “život onih koji rade za državne i javne službe učinio dostojanstven”.

Malenica: Niti jedna služba nije ostavljena po strani

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je da ovim sveobuhvatnim rješenjem niti jedna služba nije ostavljena po strani.

Naveo je da će rješenje obuhvatiti 169.000 zaposlenih u javnom sektoru i 49.000 zaposlenih u državnoj službi, a veća primanja dobit će 89 posto zaposlenih u javnom sektoru.

Privremeni dodatak predstavlja prijelazno rješenje do donošenja novog Zakona o plaćama kojim se, rekao je, korjenito mijenjaju sustav plaća i upravljanja ljudskim potencijalima.

– Uz novi sustav plaća uvodimo se novi sustav odgovornosti i upravljanja, svjesni važnosti kvalitetne i učinkovite javne uprave za pojedinca, društvo i gospodarstvo, naglasio je Malenica dodajući da Memorandum neće stvoriti novih neravnoteža niti utjecati na proces donošenja novog sustava plaća.

Istaknuo je da je pred njima značajan posao u izradi novih uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijenta složenosti poslova u državnoj i javnim službama – 2500 radnih mjesta potrebno je grupirati svesti na 600 i svrstati u 16 platnih razreda kroz hibridne koeficijente.

Malenica je poručio da će 516 različitih dodataka svesti na minimalan broj, nelogičnosti i nesrazmjere uravnotežiti i posložiti sustav da bude učinkovit kvalitetan i otporan.

Čulinović-Čaić: Liječnici ne mogu biti zadovoljni, od odluke nemaju ništa

Čelnica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić rekla je da liječnici spadaju u grupu među državnim i javnim službama koji nisu obuhvaćeni ovim posebnim dodatkom.

– Liječnici ne mogu biti zadovoljni ovom odlukom jer nisu dobili apsolutno ništa, kazala je dodajući da je njezin sindikat činom potpisivanja ove odluke pokazao što je sindikalna solidarnost.

– Odrekli smo se nečega na što mislimo da imamo pravo u korist onih koji imaju najniža primanja i za koje mislimo da im treba puno više nego nama, kazala je Čulinović-Čaić.

Dodala je da se radi na Zakonu o radno-pravnom statusu liječnika kojim će neke stvari koji ih se konkretno tiču nastojati riješiti na najbolji mogući način.

Jagić: U rujnu nastavak pregovora o povećanju osnovice

Čelnik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić izrazio je zadovoljstvo dogovorenim povećanjem. U rujnu očekuju nastavak pregovora oko povećanja osnovice i božićnice, a po prvi puta bi pregovarali i o uskrsnici.

– Cilj Vlade i sindikata je da minimalna plaća u državnim službama bude oko tisuću eura, rekao je Jagić.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem naglasila je kako je ovaj dogovor Vlade i sindikata pravni temelj za sustavno povećanje plaće, odnosno za izradu novih koeficijenata sukladno donošenju novog Zakona o plaćama.

– Dosadašnjim unaprjeđenjem socijalnog dijaloga, mi kao sindikati imamo utjecaj na donošenje uredbe o koeficijentima, iako je sukladno zakonu to autonomno pravo isključivo Vlade, kazala je.