Velika srijeda još se naziva i škurom: Evo zašto i što ona simbolizira
U liturgijskom smislu, ovaj dan zauzima iznimno važno mjesto jer označava kraj korizmenog hoda i uvodi nas u Sveto trodnevlje: Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu. U narodu je poznata i pod nazivom “Škura srijeda” ili “Judina srijeda”, što simbolički upućuje na tminu izdaje i grijeha, ali i na početak najdublje drame spasenja.
Biblijski kontekst – Judina izdaja
Liturgijska čitanja na Veliku srijedu usmjerena su na Judinu izdaju, događaj koji je, prema Evanđeljima, označio početak Kristove muke. Evanđelist Matej opisuje kako Juda Iskariotski, jedan od dvanaestorice apostola, odlazi svećeničkim glavarima i dogovara se da će im izdati Isusa za trideset srebrnjaka. Ta scena ne ostavlja ravnodušnim nijednog vjernika – ona poziva na suočavanje s tamom ljudske slabosti, ali i s Božjom neizmjernom ljubavlju koja i izdaju pretvara u priliku za spasenje.
Velika srijeda zato nije samo spomen na tamni trenutak povijesti, nego i poziv na osobno obraćenje. Juda nije jedini koji je izdao; i mi, svaki put kad odabiremo grijeh umjesto ljubavi, sudjelujemo u toj izdaji. No Crkva nas ovim danom ne poziva na očaj, nego na milost oprosta i novi početak.
Hrvatski vjerski običaji
U hrvatskoj pučkoj pobožnosti, Velika srijeda ima duboko ukorijenjene običaje, osobito u ruralnim i otočnim krajevima gdje se vjerska baština čuva s posebnom pažnjom. Jedan od najpoznatijih običaja jest pjevanje Gospinog plača – pučke pjesme koja opisuje bol i tugu Blažene Djevice Marije zbog patnje njezina Sina. Ova pobožnost posebno se njeguje u Dalmaciji i Slavoniji, gdje se izvodi u crkvama ili u kućnoj molitvi, često uz svjetlost svijeća i u ozračju duboke sabranosti.
Velika srijeda je i dan velikih ispovijedi – mnoge župe organiziraju zajedničke pokorničke službe kako bi vjernici mogli duhovno očistiti srce prije Uskrsa. Taj čin pomirenja s Bogom i s bližnjima doživljava se kao ključna priprema za slavlje Kristova uskrsnuća.
U nekim hrvatskim krajevima, osobito u Istri i na otocima, još uvijek se zadržao običaj zavjetne tišine – dan se provodi u tišini, s manje govora i bez nepotrebnog rada. Domaćice tog dana dovršavaju posljednje pripreme za blagdanski tjedan, peru zavjese, mijenjaju posteljinu, boje jaja u prirodnim bojama (lukovina, cikla, kora oraha), sve u znaku iščekivanja i čišćenja – i doma i duše.
Jedan vrlo zanimljiv običaj koji se veže uz ovu srijedu jest zavežljaj “Judina novca” – simboličnih trideset novčića koji se u nekim krajevima daruju kao opomena na cijenu izdaje, ali i poticaj na odricanje od materijalnog u korist duhovnoga.
Robert Anić/PIXSELL
Duhovna poruka Velike srijede
Iako se Velika srijeda često percipira kao “dan tame”, ona nosi duboku poruku nade. Juda je izdao, ali Petar je zatajio, a ipak mu je bilo oprošteno. U tom svjetlu, Velika srijeda nas uči da ni jedan grijeh nije prevelik za Božje milosrđe ako mu se iskreno obratimo. Ona je poziv na unutarnju šutnju, na gledanje u vlastitu nutrinu, na prepoznavanje trenutaka u kojima i sami izdamo ljubav, te na iskreni povratak Bogu.
U tišini ove srijede, dok u crkvama odzvanjaju zvuci Gospinog plača i dok u kućama mirišu svježe očišćene prostorije, srce vjernika kuca u iščekivanju. U toj tišini, Bog govori najglasnije.
Duško Jaramaz/PIXSELL
