Ulaganje u željeznicu bit će generator oporavka i razvoja
Za 4,5 milijardi eura modernizirat će se 750 kilometara pruga, piše Večernji list, navodeći da će brzina putničkih vlakova biti 160 kilometara na sat, a ulaganja u željeznicu u idućih 10 godina biti generator oporavka i razvoja.
U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. i u Planu oporavka i otpornosti RH od 2021.do 2023., dokumentima čija je izrada ovih dana u završnoj fazi i koji bi se uskoro trebali predstaviti javnosti, važnu ulogu ima željeznica odnosno ulaganje u željezničku infrastrukturu. A ta ulaganja su golema i sigurno će pridonijeti i oporavku i razvoju Hrvatske. Prema najnovijim podacima HŽ Infrastrukture, ta tvrtka u sljedećih 10 godina u svoje investicijske projekte uložit će čak 4,5 milijarde eura. I to većinom iz fondova EU.
U HŽ Infrastrukturi ističu da su nositelji najvećih infrastrukturnih projekata u RH i najveći korisnik bespovratnih sredstava EU u prometnom sektoru. A krajnji cilj tih ulaganja jest, navode, revitalizacija cijele željezničke mreže u skladu s europskim standardima – povećanje kapaciteta pruga, brzine prometovanja i razine sigurnosti.
Tako će od 2020. do 2030. biti modernizirano i obnovljeno čak 750 kilometara pruga. Projektirana brzina putničkih vlakova tim prugama jest 160 kilometara na sat, dok će teretni vlakovi moći voziti brzinom od 120 kmh. HŽI trenutačno ima u pripremi i realizaciji devet ključnih investicijskih projekata.
Ulaganja u željezničku infrastrukturu i u zadnjih deset godina bila su velika. Tako je, prema podacima HŽI-ja, u obnovu pruga, postrojenja, kolodvora, stajališta i ostalih infrastrukturnih objekata od 2010. do kraja 2019. ukupno uloženo oko 935 milijuna eura. Plan ulaganja za razdoblje od 2020. do 2024. iznosi čak 1,8 milijardi eura, a od toga se gotovo 78,7 posto odnosi na projekte sufinancirane iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te Instrumenta za povezivanje Europe.
Ta su ulaganja, objašnjavaju u HŽI-ju, usmjerena u obnovu i modernizaciju pruga i pružnih dionica, izgradnju novih pruga i kolosijeka, rekonstrukciju kolodvora, osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza uređajima te elektrifikaciju. Usto, neophodna su dodatna ulaganja i za povećanje sigurnosti željezničkog prometa, a to su sanacija usjeka, zamjena i obnova mostova, obnova tunela, izgradnja propusta, zamjena skretnica i signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, donosi Večernji list.
