Pada kvaliteta zraka

U Hrvatsku stiže saharski pijesak, nije nimalo bezopasan

Saharska prašina ili saharski pijesak prirodni je fenomen koji svake godine prelazi tisuće kilometara, prenoseći čestice sjevernoafričkog pijeska diljem svijeta
Saharski pijesak smanjio je vidljivost u Zagrebu Emica Elveđi/PIXSELL

U dijelove Europe stiže saharski pijesak. Prve na udaru su zemlje Sredozemlja, pa tako i Hrvatska. Osim pijeska i prašine, promjena vremena donijet će umjereno i jako jugo, mjestimičnu kišu, a bit će i grmljavinskih pljuskova.

Meteorolog Dnevnika Nove TV Ivan Čačić rekao nam je kako se najava za saharski pijesak odnosi na utorak, srijedu i četvrtak, a kod nas će ga biti u Dalmaciji i istočnoj Slavoniji.

– Nije velika količina, ali nešto će doći. Prvo u Dalmaciju. Nebo će biti zamućeno, mat plavo, rekao je Čačić.

Saharska prašina ili saharski pijesak prirodni je fenomen koji svake godine prelazi tisuće kilometara, prenoseći čestice sjevernoafričkog pijeska diljem svijeta. Saharski pijesak sastoji se od raznih minerala, dok boju – oker nijansu daju željezni oksidi.

Zrna saharskog pijeska su vrlo sitna, obično promjera između 0,1 mm i 0.5 mm. Ta zrnca omogućuju da vjetar lako nosi pijesak na velike udaljenosti.

Utjecaj na zdravlje

Kako se čestice u zraku povećavaju, pada kvaliteta zraka. Čestice mogu ući u pluća i izazvati poteškoće u gornjem dišnom sustavu te otežati tegobe astmatičarima. Simptomi koje izaziva saharski pijesak kod osjetljivih ljudi slični su onima koje uzrokuju alergije. O štetnom utjecaju saharskog pijeska pisala je i Karipska agencija za javno zdravstvo (CARPHA).

Čestice prašine mogu izazvati iritaciju kože i očiju. Ugrožene skupine su bebe i djeca, starije osobe, osobe s kroničnim stanjima te srčani i plućni bolesnici. Kako biste zaštitili svoje zdravlje, američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuju redovitu provjeru lokalnog indeksa kvalitete zraka te ostanak u zatvorenim prostorima, a ako morate izaći, ne pretjerujte s kretanjem i rekreacijom.

No, postoji i pozitivna strana saharskog pijeska jer on dobro utječe na ekosustav. Minerali u pustinjskoj prašini, često bogati željezom i fosforom, mogu djelovati poput gnojiva i pomoći šumama i drugoj vegetaciji te tlu da dobiju hranjive tvari.

Aktualno
Hrvatska
Izbor urednika