U Hrvatskoj tijekom 2021. zabilježen 8951 slučaj zapljene droge

Lani je bio i relativno stabilan trend ovisnika na liječenju od kojih su njih 80 posto opijatski ovisnici
Zagreb: Konferencija povodom Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama u organizaciji HZJZ-a Marko Lukunić/PIXSELL

U Hrvatskoj je lani zabilježena 8951 zapljena droge i relativno stabilan trend ovisnika na liječenju od kojih su njih 80 posto opijatski ovisnici, izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u povodu Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga.

Broj novih opijatskih ovisnika u tretmanu stalno se smanjuje, a kod neopijatskih ovisnika prevladava ovisnost o kanabisu, precizirao je pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Željko Petković koji je dodao da je primjetan pad ukupnog broja ovisnika u tretmanu terapijskih zajednica.

Petković je istaknuo da je broj ukupno liječenih i broj prvi put liječenih u padu u odnosu na prethodne godine te da je na liječenju zbog zlouporabe psihoaktivnih droga tijekom 2021. bilo 84 posto muškaraca i 16 posto žena. Dodao je da liječeni ovisnici sve duže ostaju u tretmanu i sve su stariji.

U HZJZ-u otkrivaju da je prosječna dob osoba liječenih zbog zlouporabe droga 40,4 godine, eksperimentiranje s drogom u prosjeku započinje u dobi od oko 17,2 godina, a prosječna dob osoba koje dolaze prvi put na liječenje 28,5 godina.

HZJZ ističe da je u Hrvatskoj prema procjenama između 7200 i 11.547 visoko rizičnih ovisnika o opijatima.

Prema podacima HZJZ-a, u 2021. nastavljen je pozitivan trend zapljena biljnog kanabisa, kao i najpopularnijih stimulansa poput kokaina i amfetamina.

Analiza otpadnih voda: Zagreb bilježi uzlazni trend urinarnih metabolita kokaina

Prema analizi droga u otpadnim vodama, koja je provedena u 75 gradova iz 23 države članice EU, Zagreb posljednjih desetak godina bilježi uzlazni trend urinarnih metabolita kokaina (548.62 miligrama po danu), s najvišom razinom zabilježenom u subotu (745.92 miligrama).

Najveća masovna opterećenja metabolita kanabisa pronađena je u otpadnim vodama gradova u Hrvatskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj i Sloveniji.

HZJZ ističe da je broj smrtnih slučajeva uzrokovanih drogom u 2020. na području EU iznosio 5796 te da je srednja dob umrlih od droge 41 godina. Prema spolu, od ukupnog broja umrlih 79 posto otpada na muškarce.

Predstavljajući preliminarne podatke, Maja Valentić iz HZJZ-a istaknula je da se u 2021. liječilo 5378 osoba, od kojih njih 518 prvi put.

Od svih liječenih, 83,1 posto je došlo na liječenje zbog ovisnosti o opijatima kao glavnom sredstvu, 10 posto zbog kanabinoida, te po 2,6 posto zbog kokaina i stimulativnih sredstava, precizirala je Valentić.

Najveću stopu liječenih osoba lani su imale Istarska (561,1) i Zadarska županija (546,1). Broj novih heroinskih ovisnika u tretmanu sve je manji, a smanjuje se i broj novoliječenih zbog neopijata čime se gubi prilika za preventivni rad s njima.

Korona pokrenula digitalizaciju tržišta droga

Prema podacima za prošlu godinu, osobe liječene osobe sve su starije, a najveći broj liječenih ima završenu srednju školu, nezaposleni su ili povremeno zaposleni i žive s roditeljima.

HZJZ ističe da je za vrijeme pandemije koronavirusa potaknuta digitalizacija tržišta droga o čemu govore informacije o sve češćoj uporabi aplikacija, društvenih mreža, kao i šifriranih usluga za kupovinu droga.

Budući da se ograničenja povezana s koronavirusom postupno ublažavaju u cijeloj Europi pokazatelji općenito ukazuju na povratak na predpandemijsku situaciju u području droga.

Voditelj Službe kriminaliteta droga Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Dražen Rastović mišljenja je da u u Hrvatskoj nema tzv. epidemije ovisnosti o drogama, ali postoje naznake povećanja broja konzumenata.

Zasad nema tzv. otvorenih narko scena, već se droge prodaju prikriveno, a nema ni značajnije proizvodnje droga osim uzgoja marihuane, no broj slučajeva otkrivenih uzgajališta je u posljednje vrijeme u porastu, kazao je Rastović.

Zaključio je da je stanje “stabilno, ali turbulentno i sa zabrinjavajućim trendovima”.

Hrvatska
Ostalo