U Hrvatskoj sve više prigovora potrošača, a sve manje inspektora na terenu

Danas, 15. ožujka, obilježava se Svjetski dan prava potrošača, i to još od 1983. godine. Ishodište obilježavanja seže dalje u prošlost, do 15. ožujka 1962. godine, kada je u Kongresu SAD-a tadašnji američki predsjednik John F. Kennedy predstavio Deklaraciju o osnovnim pravima potrošača.

U tu Deklaraciju, prvu takvu u svijetu, bila su ugrađena četiri temeljna prava potrošača: pravo na sigurnost roba i usluga; pravo na cjelovitu, istinitu i pravovremenu informaciju o robama i uslugama; pravo na izbor roba i usluga te pravo potrošača da se čuje njihov glas, piše N1.

John F. Kennedy je tada rekao da su potrošači “najveća gospodarska skupina, koja utječe i na koju utječu gotovo sve javne i privatne ekonomske odluke, ali čiji se stavovi često ne čuju”.

Dan prava potrošača od 1983.

Od 1983. godine organizacije i udruge za zaštitu prava potrošača počele su 15. ožujka obilježavati kao Svjetski dan prava potrošača i ujedno taj dan koristiti kao prigodu za ukazivanje na probleme s kojima se potrošači susreću.

Svake godine Svjetski dan prava potrošača obilježava se edukacijskom kampanjom na neku potrošačku temu. Ove godine središnja tema je “Pravedan prijelaz na održivi način života”.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP), najveća takva kod nas, ovogodišnji je Svjetski dan prava potrošača iskoristila za osvrt na najveće probleme potrošača zabilježene u prošloj godini.

Potrošače svuda štiti Ministarstvo pravosuđa, a kod nas…

– Tijekom 2024. godine Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača ukupno se obratilo 11.925 potrošača. Kao potrošačka udruga nemamo ovlasti, već im možemo pomoći samo savjetom kako da riješe svoj problem. Udruge za zaštitu potrošača počivaju na volonterskom radu i nemaju dovoljno administrativnih kapaciteta za djelotvorno pomaganje potrošačima, stoji u objavi HUZP-a povodom Svjetskog dana prava potrošača.

U HUZP-u smatraju da država sustavno zanemaruje zaštitu potrošača.

U tom smislu napominju kako je u većini zemalja zaštita potrošača u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, dok je u Hrvatskoj pod nadležnošću Ministarstva gospodarstva.

Naprave im stolarsku radionicu u sobi

Od skoro 12 tisuća potrošača koji su se lani obratili HUZP-u, njih čak 81 posto žalilo se na kvarove na proizvodima, i to ubrzo nakon kupnje.

– Problem je što takvi proizvodi idu u servis na popravak, a popravci se obavljaju u rokovima koji predugo traju. Problem je kod popravaka jer nema dovoljno servisa i zaposlenih u njima, nema dijelova, jer se uglavnom naručuju iz Azije, pa potrošači najčešće kupuju drugi proizvod čime se bitno krše njihova prava, ističu u HUZP-u.

Potrošači u Hrvatskoj najviše kvarova prijavljuju na mobitelima, televizorima, hladnjacima, klima-uređajima i kosilicama trave. Često imaju problema i s pokidanim ili oštećenim namještajem.

– Namještaj se uglavnom popravlja u stanovima i kućama. Pa umjesto da potrošačima zamjene za nove proizvode, naprave im stolarsku radionicu u dnevnoj sobi i dolaze po nekoliko puta, kažu u HUZP-u.

Sve više prigovora, a sve manje inspektora

Osim problema s kvarovima proizvoda, sve je više i online prijevara, pogotovo putem društvenih mreža.

– MUP i CARNET su objavili da je na internetu više od 6.000 prevarantskih stranica. Svakoga dana kontaktira nas najmanje pet potrošača koji su žrtve takvih prijevara, kažu u HUZP-u.

A kad probleme ne uspiju riješiti s trgovcima, potrošače se upućuje da ih prijave Državnom inspektoratu Republike Hrvatske (DIRH). Tih je prigovora sve više, a DIRH ima sve manje zaposlenih.

U njihovom godišnje izvješću stoji da su lani riješili tek 69,5 posto od ukupnog broja zaprimljenih predstavki. A od 2020. do 2024. godine broj izvršitelja (inspektora) u DIRH-u smanjen je za više od stotinu – s 1.384 na 1.267, piše N1.

Drugi problem je, kažu u HUZP-u, što sudovi rješavaju vrlo malo potrošačkih sporova, a mirenje i alternativno rješavanje sporova nisu zaživjeli kod nas.