Troskot poziva na odgodu eura: Hrvatska nespremna dočekuje ulazak u eurozonu

Ako ne dođe do usklađivanja rasta plaća i mirovina s cijenama slijedi pravi kolaps, upozorava saborski zastupnik MOST-a
zvonimir troskot Patrik Macek/PIXSELL

Saborski zastupnik MOST-a Zvonimir Troskot poručio je da zbog galopirajuće inflacije, energetske krize i loše startne pozicije, Hrvatska nespremna dočekuje ulazak u eurozonu, pa se nužno ozbiljno pozabaviti odgodom uvođenja eura.

– Inflacija će sljedeća četiri kvartala rasti ovakvim galopirajućim trendom, što znači da bi sljedeće godine negdje u ovo vrijeme, litra ulja mogla stajati 35 kuna, litra mlijeka 15 kuna, a kruha i do 20 kuna, rekao je Troskot na konferenciji za novinare.

Kako će to izdržati građani koji su već opterećeni raznim ovrhama, blokirani i oni koji preko 50 posto svoga dohotka troše na hranu i energente, a takvih je najviše, upitao je.

Troskot je ustvrdio da će do kraja svibnja sljedeće godine čak 75 posto dohotka trošiti na najosnovnije životne potrebe, hranu i režije i zaista je pravo pitanje kako pomoći tim ljudima.

– Tako da ih se, dodatno, uvođenjem eura, ‘lupi po glavi’. Ni sada, u trenutku rastuće inflacije, plaće u Hrvatskoj, za razliku od drugih zemalja, nisu slijedile rast cijena, a ako ne dođe do usklađivanja rasta plaća i mirovina s cijenama, slijedi pravi kolaps, istaknuo je Troskot.

Upozorio je i na pitanja kametnih stopa, cijena rasta kvadrata stanova te predložio poreznu reformu i reformu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

– Otplata stambenog kredita narast će u prosjeku za 2000 kuna, ukoliko kamatna stopa stambenih kredita poraste za 1 postotni bod, a ako naraste za 2 posto, otplata kredita narast će za 4000 kuna na godišnjoj razini, rekao je.

Upozorio je da zbog porasta cijene rada u graditeljstvu, kao i cijene građevinskog materijala te uvođenja novih pravila koja zahtijevaju ugradnju solarnih panela, cijene stanova divljaju.

-Stoga se postavlja pitanje kako će mladi ljudi doći do krova nad glavom. Jedna od mogućih mjera je smanjenje poreza na dohodak i smanjenje doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje- zaključio je Troskot.

Hrvatska
Politika