Sve veće cijene i na hrvatskim tržnicama

Ako su trgovački lanci, kako se sugerira, glavni generatori visokih cijena što su potrošači u petak i te kako kaznili bojkotom kupnje, što je onda s tržnicama – s ogromnim redovima, primjerice, petkom i subotom na zagrebačkom Dolcu pred mesnicama u kojima kilogram telećeg vrata košta i duplo više nego uvoznog na policama trgovaca. Ili pak pred štandovima sa “zelenjavom” na kojima se brokula, blitva ili cvjetača ovih dana cijene i na vrtoglavih 5, špinat na 6, šareni grah i na 10 eura, pitaju se mnogi.

Prema podacima TISUP-a (tržišno-informacijskog centra Ministarstva poljoprivrede), mrkva košta 2 do 4 eura/kg u Dubrovniku, Splitu i Zagrebu, kelj od 1,75 eura u Varaždinu do 3 eura/kg u Zadru, Zagrebu, Puli i Rijeci, salata kristalka i do 6 eura u Rijeci, a u većini gradova 3,50 do 4 eura. Puterica se na nekim hrvatskim tržnicama prodaje i za 6,50 eura/kg (Rijeka), kristalka za 4-5, cvjetača u Zagrebu i Varaždinu za 5 eura, dok kilogram šarenog graha u Hrvatskoj u prosjeku košta između 6 i 8 eura, gdjegdje i 10. Blitva stoji 4 do 6 eura/kg, krumpir 0,85 do 2 eura/kg, luk 2-3 eura, salatni krastavci 3-4, poriluk 3-4 eura… Kad su u pitanju trgovine, cijena šarenog graha u rinfuzi po vladinoj odluci može koštati najviše 1,99 eura, mrkva 0,89, a 5 kg krumpira u pakiranju 3,99 eura, prenosi Večernji list.

– Na plac dođem samo po mrkvu, luk, grincajg i krumpir jer mi se tu čine svježiji. Na tržnice što prije treba vratiti fiskalizaciju i rigoroznije inspekcije. Rođak u Zadru je OPG-ovac i tvrdi kako su oni sve egzotičnija ‘vrsta’ na tržnicama, većina robe kupuje se u veleprodaji, a neki kupuju cijele gajbe i akcijama u maloprodaji pa prodaju na tržnici pod svoje, kaže Zagrepčanka Božica.

Je li, primjerice, cijena cvjetače od 5 eura na tržnicama bezobrazna, upitani su jedni od većih domaćih povrćara, tim više što se ovih dana od proizvođača u Neretvi čulo kako u otkupu dobivaju 1,10 eura po komadu.

– Ako je u trgovačkom lancu i tri puta jeftinija, a u toj cijeni je i marža i proizvođačka cijena, naravno da je to bezobrazno. Što su na tržnici u tu cijenu uračunali – to što se smrzavaju na štandu?, pita predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec te dodaje kako je na tržnicama najmanje OPG-ovaca. I prekupci bi trebali biti obrtnici i poslovati preko računa. Proizvođače koji rade za trgovačke lance preko računa stalno se stiska da im daju minimalnu cijenu, dok prekupci na štandovima “beru” koliko hoće, revoltiran je Budanec.

Marijo Puškarić, povrćar iz Kaniške Ive i naš najveći proizvođač industrijskog krumpira, luka i češnjaka, ovih dana bio i na sastanku s ministrom Šušnjarom na temu proširenja liste “zamrznutih” proizvoda s velikim brojem vrsta povrća.

– Zašto ljudi tamo idu ako ih netko pljačka? I onda kažu, država je kriva, kaže, ističući kako on zna što je proizvodnja i koje sve kontrole prolazi prije nego njegova roba završi u trgovačkim lancima, kojima je prodaje. Što sam ne proizvede na kupuje na tržnicama.

– Nisam lud bacati novac, nitko ne bi trebao ako može kupiti jeftinije – napominje. Što je veći proizvođač – hrana je sigurnija jer je veća razina odgovornosti. On sigurno ima interes smanjiti i uporabu pesticida koji puno koštaju. No na kraju krajeva i najmanje 90 % tobožnje proizvodnje OPG-ovaca na tržnicama – gdje su kao proizvođači/OPG-i registrirani i trgovci koji imaju nekoliko stotina kvadrata nečega – dolazi od velikih proizvođača, zaključio je.