Što sve spada pod e-otpad i kako u njegovom recikliranju stoje Hrvati?

Prema UN-ovom Općem praćenju e-otpada, 2022. godine globalno je stvoreno 62 milijarde kg e-otpada. To je 1,55 milijuna kamiona napunjenih e-otpadom poredanih duž Ekvatora. Diljem svijeta, godišnja proizvodnja e-otpada raste za 2,6 milijuna tona godišnje. Na putu je da dosegne 82 milijuna tona do 2030., što je daljnjih 33% više u odnosu na brojku iz 2022. Trenutačno količina e-otpada raste pet puta brže od dokumentiranog recikliranja e-otpada.

Izvješće predviđa pad u dokumentiranoj stopi prikupljanja i recikliranja s 22,3% u 2022. na 20% do 2030. Sve su veće razlike u naporima recikliranja u odnosu na zapanjujući rast stvaranja e-otpada diljem svijeta. Tome pridonose: tehnološki napredak, veća potrošnja, ograničene mogućnosti popravka, kraći životni ciklus proizvoda, rastuća elektronizacija društva, nedostatci dizajna i neadekvatna infrastruktura za gospodarenje e-otpadom. Ako bi zemlje dovele stope prikupljanja i recikliranja e-otpada na 60% do 2030. godine, koristi – uključujući minimiziranje rizika po ljudsko zdravlje – premašile troškove za više od 38 milijardi američkih dolara, piše Odgovorno.hr.

Europa je najveći proizvođač e-otpada, a Hrvatska prednjači u njegovom recikliranju

Globalni Monitor e-otpada navodi da je u 2022. Europa proizvela najviše e-otpada (17,6 kg po stanovniku), ali je imala i najveću dokumentiranu stopu prikupljanja i recikliranja (7,5 kg po stanovniku), reciklirajući 42,8 posto proizvedenog e-otpada.

Hrvatska prednjači sa stopom recikliranja e-otpada od preko 81 posto. Prodavači elektronike u zemlji dužni su preuzeti e-otpad koji kupci donesu. Pravila nalažu da, ako maloprodajna trgovina ima više od 400 četvornih metara namijenjenih električnoj i elektroničkoj opremi, mora osigurati prikupljanje sitnog e-otpada (do 25 cm) besplatno i bez obveze kupnje nove opreme. Također je moguće da svatko zatraži besplatno uklanjanje svih vrsta e-otpada bilo gdje u zemlji.

Uz Hrvatsku su Estonija, Bugarska, Mađarska i Austrija koje čine pet europskih zemalja koje prednjače u recikliranju e-otpada. S druge strane Malta reciklira samo 21 posto svog e-otpada. U pogledu apsolutnog e-otpada, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska, Danska i Nizozemska najgori su u Europi.

Pridružite se lovu na e-otpad – dohvatite, reciklirajte i oživite!

Ovogodišnji Međunarodni dan e-otpada odvija se pod sloganom “Pridružite se lovu na e-otpad – dohvatite, reciklirajte i oživite!”. Fokus se stavlja na zaboravljenu elektroniku koju ljudi imaju u svojim domovima, a koja sadrži vrijedne materijale koji bi mogli dobiti novi život. Predmeti koji se najčešće gomilaju su mala elektronika: stari mobilni telefoni, kabeli, USB stickovi, čitači kartica, igraće konzole i drugi uređaji koji se često odlažu izvan vidokruga u ladice i ormare.

Istraživanje UNITAR-a i WEEE Foruma iz 2022. pokazuje da prosječno kućanstvo sadrži 74 e-proizvoda kao što su telefoni, tableti, prijenosna računala, električni alati, sušila za kosu, tosteri i drugi uređaji (isključujući svjetiljke). Od ta 74 prosječna ukupna e-proizvoda, 13 ih se gomila. Od toga su 4 pokvarena, a 9 radi ali se ne koriste. Mala potrošačka elektronika i dodaci (kao što su slušalice ili daljinski upravljači) prvi su na listi nakupljenih proizvoda. Tako se vrijedni resursi koje sadrže ne mogu reciklirati. Ostaju skriveni u ladicama i ormarićima zauzimajući prostor.