Što je prouzročilo hrvatski tsunami? Odgovor se čekao punih 30 godina: Snaga plime nosila je sve pred sobom

Nakon što je snažan potres magnitude čak 8.8 stupnjeva pogodio u srijedu ruski poluotok Kamčatku, izazvavši valove visoke do četiri metra, štete na zgradama i uzbune diljem Tihog oceana, valja se prisjetiti i kako Hrvatska ima svoju sličnu priču sa tsunamijem.

Ruska akademija znanosti objavila je da se radi o najjačem potresu u toj regiji od davne 1952. godine, a u Hrvatskoj uopće nije bila riječ o potresu koji je izazvao velike plimne valove.

Naime, točno na prvi dan kalendarskog ljeta, 21. lipnja 1978. godine, u 5 sati i 15 minuta ujutro, golemi val visine čak šest metara zapljusnuo je Velu Luku na otoku Korčuli. Mnogi su ga tada nazvali – tsunami. I doista, riječ je o najrazornijem plimnom valu zabilježenom u Jadranu u 20. stoljeću, čiji je uzrok razjašnjen tek desetljećima kasnije, piše Večernji.

Foto: Unsplash/Ilustracija

Sve što je bilo na obali prekrilo je more

Kako bilježi njihova arhiva, iznenadni val plime valjao se morem brzinom od 150 kilometara na sat te je osim obale u Veloj Luci preplavio i dijelove dubrovačke rivijere, a alarm je bio upaljen i na talijanskoj obali Jadrana. U trenutku kada je taj ekstremni val zapljusnuo velolučki zaljev, sve što je bilo na obali prekrilo je more.

Kuće u prvom redu do mora završile su u moru, a poplavljene su bile čak i neke koje su od obale udaljene šestotinjak metara. Snaga plime nosila je sve pred sobom, kao da su od papira, brodice su bile ‘deložirane’ na rivu, a pobješnjelo more preplavilo je poštu, trgovine i kuće. Kada se prvi val povukao iz grada je doslovno ‘isisao’sve što može plutati, pa su tako u moru završili i vagoni maslinova ulja i vina, ali i otrovne kemikalije iz poljoprivredne ljekarne.

No, nakon tog prvog vala, uslijedila je serija od još sedam do osam valova. Najrazorniji i najveći zapljusnuo je Velu Luku u 7.40 sati, a posljednji je zabilježen oko 9.40 sati. Riva je bila opustošena, a njeni temelji potkopani u dužini od 42 metra.

Foto: Unsplash/Ilustracija

Što je uzrok tog golemog plimnog vala?

Pitanje svih pitanja bilo je ‘Što je uzrok tog golemog plimnog vala?’, jesu li to pomaci u podmorju ili poremećaji u atmosferi, a odgovor se čekao puna tri desetljeća. Od četiri hipoteze, među kojima su dvije pojavu dovele u vezu s procesima u Zemljinoj unutrašnjosti, a druge dvije su je povezivale s procesima u atmosferi, u konačnici se ispostavilo da je točna ona koja je velike oscilacije morske razine povezala s tzv. mezoskalnim atmosferskim poremećajem.

Skupina hrvatskih znanstvenika sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Instituta ‘Ruđer Bošković’ utvrdila je da su veliku poplavu u Veloj Luci izazvali atmosferski procesi. Iako je po svome intenzitetu događaj iz 1978. godine jedinstven u 20. stoljeću, u razgovoru za Večernji list akademik Mirko Orlić ugledni oceanograf i jedan od rijetkih hrvatskih stručnjaka koji su se bavili temom tsunamija u Jadranu, otkrio je da je od 16. do 20. stoljeća, bilo 27 tsunamija, među kojima je bilo manjih od samo nekoliko desetaka centimetara i pola metra, ali i onih od 10 metara.

– Najjači tsunami u Jadranu bio je 30. srpnja 1627. godine na poluotoku Gargano, na talijanskoj strani, preko puta Splita. Procjenjuje se da mu je visina bila deset metara, a ona se mjeri od dola do brijega vala.

Foto: Unsplash/Ilustracija

Najviši mogući tsunami u Jadranu

Još jedan značajan bio je 1667. godine, tada je bio onaj čuveni dubrovački potres o kojem ima puno podataka, iako nije bilo mjerenja, no puno je opisa. Visina tog tsunamija bila je šest metara. To nisu mali tsunamiji. Mjerenja imamo proteklih stotinu godina, vrše se mareografima, uređajima kojima se mjeri visina razine mora.

U tih 100 godina najveći tsunami koji smo zabilježili bio je 1979. godine kada je bio crnogorski potres. Bio je visok oko pola metra, no gledajući strogo lokalno, uvidjeli smo da je na nekim mjestima on bio puno jači, posebno u bokokotorskom zaljevu, a nekoliko ljudi je i poginulo zbog tog tsunamija, rekao je Orlić u razgovoru s novinarom Večernjeg, Zoranom Vitasom, istaknuvši da je najveći tsunami koji možemo očekivati u Jadranu 10 metara, što nije malo, no ipak je znatno manje od onih u Pacifiku ili Indijskom oceanu, koji mogu doseći i 30 metara.