Što donosi 150 milijuna eura ulaganja? Gradska skupština izglasala projekte, oporba tvrdi da je suficit lažan
Gradski zastupnici u utorak su podržali ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava iz europskih fondova za ukupno 13 kapitalnih projekata u Zagrebu, čija je ukupna vrijednost procijenjena na oko 150 milijuna eura. Od toga, 71 milijun stiže iz EU fondova, dok Grad Zagreb iz vlastitog proračuna osigurava 79 milijuna eura.
Najveći među projektima je rekonstrukcija Paromlina i njegova prenamjena u novu Gradsku knjižnicu i društveno-kulturni centar. Ukupna vrijednost tog zahvata iznosi 95 milijuna eura – 40 milijuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj i 55 milijuna iz gradskog proračuna. Gradonačelnik Tomislav Tomašević projekt je opisao kao najveću kapitalnu investiciju Grada Zagreba.
– Tamo će biti Gradska knjižnica sa svim odjelima, ali i prostor otvoren za neovisnu kulturu. Mislim da će to biti najkompleksnija zgrada ne samo u Hrvatskoj, već i u ovom dijelu Europe – poručio je.
Zastupnica Kristina Tabak (Klub Marije Selak Raspudić) pozvala je na veću transparentnost, naglasivši da građanima treba jasno objasniti što konkretno dobivaju od takvih investicija.
Škole, dvorane, stanice…
Izglasana je i izgradnja nove OŠ Horvati (13,7 mil. €) i dogradnja OŠ Šestine (5 mil. €), uz podjelu troškova između NPOO-a i Grada. Podršku je dobio i strateški projekt obnove Kina Europa, vrijedan 11,6 milijuna eura, od čega polovica stiže iz EU fondova.
Energetski će se obnavljati i Klinika za psihijatriju Sveti Ivan, Dom za starije Ksaver, dvorane Trnsko i Trešnjevka, te Zdravstvena stanica Njegoševa – ukupne vrijednosti 13,6 milijuna eura. Uz to, Grad i APN kreću u obnovu OŠ Matka Laginje, OŠ Luka i DV Leptir (10,8 mil. €).
Višak u proračunu – stvaran ili na papiru?
Osim kapitalnih ulaganja, Gradska skupština prihvatila je i Izvješće o izvršenju proračuna za 2024. godinu. Prema podacima pročelnice za financije Daniele Juroš Pečnik, Grad je lani ostvario višak od 67,6 milijuna eura, dok ukupni konsolidirani višak iznosi 118,2 milijuna.
– Riječ je o važnoj financijskoj rezervi. Iznos nije potrošen jer je riječ o višegodišnjim, kompleksnim projektima – objasnila je pročelnica.
Najviše prihoda u proračun slilo se kroz porez na dohodak, komunalne naknade i doprinose, dok je najveći dio rashoda otišao na redovno funkcioniranje gradske uprave i investicije u promet i komunalnu infrastrukturu. Otplate kredita iznosile su oko 90 milijuna eura, što je, kako ističe pročelnica, čak 50 posto manje nego 2023. godine.
Oporba: Suficit je lažan, Grad je neefikasan
Zastupnik HDZ-a Mislav Herman bio je među najoštrijima u kritici gradske vlasti.
– Suficita nema, izvješće je lažno. Zagreb nije tvrtka koja ostvaruje profit, već servis građana. Ako je višak stvaran, zašto nije iskorišten za građane? – pitao je Herman.
Optužio je vlast za slabu realizaciju kapitalnih ulaganja, ali i istaknuo da su jedino projekti obnove iz Fonda solidarnosti – pod ingerencijom HDZ-ove vlade – realizirani više od planiranog.
Slično je poručila i zastupnica Dragana Turkalj (Nezavisna lista Marije Selak Raspudić), istaknuvši da je od planiranih 180 milijuna eura europskih sredstava iskorišteno svega 46,2 milijuna – što je manje od četvrtine.
Gradonačelnik: Ulažemo više nego ikad
Gradonačelnik Tomašević odgovorio je brojkama:
– Prosjek ulaganja u društvene djelatnosti od 2013. do 2023. bio je 25 milijuna eura godišnje. U 2023. godini ulažemo 69 milijuna, a 2024. čak 125 milijuna. I sad netko kaže da je to nesposobnost? – rekao je.
Podršku izvješću, uz Možemo!, dao je i SDP. Zastupnik Boris Lalovac istaknuo je da je proračun stabilan i likvidan.
– Gotovo 100 milijuna eura ide na povećanje plaća u gradskim službama, a značajan iznos se ulaže kako bi gradske firme zadržale cijene prihvatljivima za građane – rekao je.
Zastupnik Možemo Damir Bakić dodao je da, unatoč pozitivnim pokazateljima, još nije vrijeme za smanjenje poreza na dohodak.
– Grad se još mora nositi s golemim potrebama u poslijepotresnoj obnovi i godinama zapuštanom infrastrukturom – poručio je Bakić.
