Sramotna izlaznost traži hrabre promjene: Vrijeme je za elektronsko glasanje

Lokalni izbori 2025. godine još su jednom ogolili stvarnost hrvatske demokracije: izlaznost ispod 30 posto postala je nova norma. U zemlji s pravom glasa za više od tri milijuna građana, stvarni birači stanu u jedan veći stadion. Ovaj poraz demokracije nije samo politički simptom – to je sistemski kvar. I vrijeme je da se sustav resetira.

Jedini ozbiljan i održiv korak prema rješenju jest uvođenje elektronskog i dopisnog glasanja.

U Europskoj uniji, Hrvatska je već godinama u donjem domu digitalne modernizacije. Iako su preporuke Europske komisije, Europskog vijeća i Venecijanske komisije jasne – digitalizirajte izborne procese, otvorite sustav građanima u inozemstvu, mladima, osobama s invaliditetom – Hrvatska stoji. Tehnologija postoji, politička volja – ne.

Još uvijek računamo kemijsku olovku kao državotvorni alat

Estonija, recimo, već 20 godina omogućuje internetsko glasanje. Njihov sustav je jednostavan, brz i siguran. Građani mogu glasati iz svoje kuhinje, na pauzi za kavu, iz druge vremenske zone. A mi? Još uvijek računamo kemijsku olovku kao državotvorni alat.

Ono što se zaboravlja jest da elektroničko glasanje ne znači ukidanje klasičnih birališta. Ono znači proširenje prava, ne njihovo ukidanje. Onaj tko želi i dalje može izaći u školsku sportsku dvoranu i ubaciti listić. Ali onaj koji je spriječen – zbog posla, djece, zdravlja ili granice – mora imati alternativu.

Sustavi poput hrvatskog FairVotesa, koji već godinama funkcioniraju unutar udruga, fakulteta i sindikata, pokazuju da je digitalno glasanje itekako moguće. S dvostrukom autentifikacijom, enkripcijom, revizijama i sigurnosnim protokolima. Tehnologija nije prepreka. Prepreka je mentalitet.

Uvođenje elektroničkog i dopisnog glasanja podrazumijeva četiri ključna koraka.

Prvo, izmjene Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Bez zakonskog okvira, sve ostaje ideja na PowerPointu. Drugo, provedba pilot-projekata – prvenstveno u dijaspori i specifičnim skupinama. Treće, ulaganje u digitalnu sigurnost i edukaciju birača. I četvrto, izgradnja povjerenja kroz transparentnost, nadzor i javnu dostupnost rezultata i protokola.

Sabor mora pokrenuti zakonodavnu raspravu već ove godine

Ako Hrvatska želi imati elektroničko i dopisno glasanje na snazi do parlamentarnih izbora 2028. godine, tada Hrvatski sabor mora pokrenuti zakonodavnu raspravu već ove godine. Ne nekoliko mjeseci prije izbora, ne uoči raspisivanja kampanja, nego sada. Jer demokracija se ne improvizira.

U zemlji u kojoj se banke vode putem aplikacije, računi plaćaju skeniranjem QR koda, a sudski spisi šalju putem e-potpisa, birački listić i dalje moraš ispuniti grafitnom olovkom u kartonskoj kutiji. Vrijeme je da se to promijeni.

Odugovlačenje više nije opcija. Ako ne moderniziramo sustav, onda ga zapravo sabotiramo. Hrvatska mora reformirati izborni proces – ne da bi bila moderna, nego da bi ostala demokratska. Jer bez građana – izbori su samo dekor. A demokracija – kulisa.