Sporna točka izazvala buru: Evo što su Hasanbegović, Herman i Selak Raspudić tražili da se izbriše s dnevnog reda

Prijedlog da Grad Zagreb pristupi tzv. Mreži duginih gradova izazvao je žestoke reakcije oporbenih zastupnika u Gradskoj skupštini. Potpredsjednik Skupštine Mislav Herman (HDZ), zastupnica Marija Selak Raspudić (Klub Mosta) i zastupnik Zlatko Hasanbegović složno su poručili da se radi o ideološkom iskoraku koji nije u interesu građana, niti je bio tema predizbornih obećanja.

– U trenutku kad građani Zagreba nemaju riješen promet, trpe visoke poreze i čekaju konkretna rješenja, gradska se vlast bavi pristupanjem mrežama koje promoviraju agendu manjine – rekao je Herman, ocijenivši da takvi potezi nemaju dodirnih točaka s realnim potrebama većine Zagrepčana.

Članstvo u Mreži nije samo simbolična članarina

Marija Selak Raspudić istaknula je kako članstvo u Mreži nije samo simbolična članarina od 3200 eura, već nosi niz skupih i politički osjetljivih zahtjeva – od oslikavanja javnih površina u duginim bojama, uvođenja rodno neutralnog jezika, do promjena u obrazovnom sustavu.

– Građani nisu glasali za ovakve intervencije u promet, jezik i škole. Ovakve se odluke donose mimo političkog legitimiteta – poručila je.

Zlatko Hasanbegović dodatno je zaoštrio stav, zatraživši da se prijedlog u potpunosti ukloni iz političkog procesa.

– Nama nisu potrebne nikakve dodatne informacije. O tome ne želimo znati ništa i držimo da se ta točka dnevnoga reda ne treba nikada više pojaviti na dnevnom redu – rekao je Hasanbegović.

Sva trojica zastupnika složili su se kako je riječ o nametanju ideoloških sadržaja bez suglasnosti javnosti i bez jasne koristi za građane, u trenutku kada Grad ne uspijeva riješiti ni temeljne infrastrukturne i financijske izazove.

Što je Mreža duginih gradova?

Mreža duginih gradova (Rainbow Cities Network) međunarodna je inicijativa pokrenuta 2011. godine, a okuplja više od 40 gradova iz Europe i svijeta koji su se obvezali aktivno raditi na zaštiti i promicanju prava LGBTIQ+ osoba.

Članice mreže potiču razvoj inkluzivnih javnih politika, podržavaju edukaciju i vidljivost LGBTIQ+ zajednice u društvu te razmjenu dobrih praksi u području upravljanja, obrazovanja, kulture i urbanizma.

Za pristup mreži plaća se godišnja članarina, no zagrebački oporbenjaci tvrde da stvarni trošak leži u obvezi provođenja političkih smjernica koje se, kako kažu, previše udaljuju od komunalnih prioritet