SILVIJA LIMANI, ravnateljica Muzeja Brdovec: Odlučili smo izaći izvan granica muzeja
Muzej Brdovec osnovan je 1973. godine na inicijativu poznatog hrvatskog povjesničara umjetnosti, likovnog kritičara i višegodišnjeg ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, Vladimira Malekovića.
– Kakve veze ima Vladimir Maleković s Brdovcem? Naime, on je rođen u Brdovcu, svega nekoliko stotina metara od zgrade našeg muzeja, govori nam aktualna ravnateljica Silvija Limani.
Muzej je osnovan kao zavičajni muzej tadašnje Općine Zaprešić, koja je danas podijeljena na osam jedinica lokalne samouprave, a sakuplja građu i bavi se baštinom od zapadnih obronaka Medvednice sve do rijeke Sutle, odnosno do granice s Republikom Slovenijom. Trenutno je jedina kulturna ustanova općine Brdovec te jedini zavičajni muzej šireg područja. Važno je za naglasiti, kaže Limani, da muzej brine i za istraživanja na nekoliko arheoloških nalazišta u brdovečkom kraju.
Muzej Brdovec/Facebook
– Muzej posjeduje šesti zbirki. To su geološko-paleontološka, arheološka, povijesna, kulturno-povijesna, etnografska i likovna zbirka. Od toga su četiri izložene u stalnom postavu, dok dvije nisu jer za njih nemamo mjesta. Muzej je posljednjih nekoliko godina u obnovi, a kada završe radovi, u suterenu ćemo ponovno imati galerijski prostor koji smo posvetili našem osnivaču i nazvali ga Izložbeni salon Vladimir Maleković.
Povod osnivanja muzeja bila je četiristota obljetnica velike hrvatsko-slovenske seljačke bune.
– Kada se nekoliko godina prije samog osnutka govorilo o osnivanju mnogih muzeja, Vladimir Maleković je shvatio da na ovom području ne postoji nikakav muzej koji bi pokrio građu tih nekoliko jedinica lokalne samouprave. Prvi muzeji bili su planirani u Zagorju i Zagrebu, ali je Maleković uspio nagovoriti lokalne čelnike i inicirati otvaranje muzeja. Muzej je smještan na glavnoj cesti u Brdovcu, u Ulici Ilije Gregorića 13, u palači Janeković iz 1930.-ih godina.
Muzej Brdovec/Facebook
S obzirom na količinu i opseg zbirki koje posjeduju, upitali smo Limani na koji su primjerak iz bogatog fonda posebno ponosni.
– Posebno smo ponosni na našu arheološku zbirku koja posjeduje prapovijesne i rimske artefakte. Najvažniji nam je izložak prapovijesna kaciga, dio opreme koja je pronađena u grobu konjanika koji je bio pokopan sa svojim konjem. Mi ga zovemo ‘knez’ jer je njegova funkcija očito bila velika. Riječ je o artefaktu koji je pronađen slučajno 2001. godine na nalazištu Sveti Križ. Od tada se vrše intenzivna istraživanja i iskapanja na nalazištu, koje je uvršteno na europsku kulturnu rutu ‘Stazama željeznog doba Podunavlja’.
Tajna čuvara uspomena
Muzej je mnogo više od čuvara povijesti i riznice zaboravljenih artefakata, on je ujedno pokretač društvenih zbivanja u zajednici. Tomu nije iznimka ni Muzej Brdovec koji provodi brojne zabavne, ali poučne aktivnosti.
– Odlučili smo izaći izvan granica muzeja pa smo zato održali brojne radionice u našim i prostorima drugih institucija. Također smo organizirali snimanje filmova, dokumentarnih zapisa o baštini i kulturi Zagrebačke županije. Uz to smo nositelji projekta Jane’s Walk za Zagrebačku županiju. Riječ je o festivalu koji uključuje šetnje urbanim i ruralnih krajolicima s ciljem oživljavanja gradskih središta i poticanja mještana na kretanje i upoznavanje manje poznatih aspekata vlastitog okoliša, njegovih urbanih, prirodnih i kulturnih vrijednosti te socijalna kohezija susjedstva. Projekt je započeo 2007. godine u Torontu, a danas u njemu sudjeluje nekoliko desetaka država.
Muzej Brdovec/Facebook
Ljubav prema povijesti i tumačenje onoga što prošlost govori o nama samima, usađuje se i uči od malih nogu. Zbog toga muzej provodi i niz aktivnosti posebno osmišljenih za najmlađu publiku.
– Pokrenuli smo ciklus radionica za sve dobne skupine, između ostaloga i djecu. To su edukativno-kreativne radionice koje se tiču našeg stalnog postava. Dakle, to nisu klasične likovne radionice, one se bave našim postavom, odnosno djeci tumačimo što vide u postavu, a onda oni izrađuju predmete kako bi se bolje upoznali s gradivom. Ponekad je teško djeci objasniti pojedine aspekte arheologije i kulturne povijesti, ali kada ih aktivno angažiramo, oni to odmah zapamte i bolje prate sadržaje.
– Također smo pokrenuli i suradnju sa školama koja nije samo radionice nego i predavanja, tzv. peer teaching. Tako smo imali projekt ‘1903. godina u Hrvatskoj’, izložbeni projekt trinaest hrvatskih muzeja nastao na inicijativu Muzeja Brdovec. U tu smo svrhu organizirali predavanja srednjoškolaca koji su podučavali učenike osnovne škole o tom važnom događaju, kada je u Zaprešiću spaljena mađarska zastava što je bila iskra koja je pokrenula pokrete slične naravi diljem Hrvatske.
Muzej Brdovec/Facebook
Limani je pritom izrazila zadovoljstvo zanimanjem koje su njihove aktivnosti izazvale kod potencijalne publike.
– S obzirom na to da je većina naših programa besplatna, posjećenost je dosta velika. Muzej financira Općina Brdovec, mnoge programe financira Zagrebačka županija te Ministarstvo kulture i medija, tako da smo za sada imali sve besplatne programe. Imamo polaznika što iz naše općine, što iz grada Zaprešića pa i iz Zagreba.
Tradicija u nastajanju
Među aktualnim projektima svakako su se istaknuli “Susreti muzealaca Zagrebačke županije” koje je ove godine pokrenuo Muzej Brdovec.
– Projekt smo pokrenuli kako bismo umrežili sve institucije i udruge koje se bave muzejskom djelatnošću na području Zagrebačke županije. Ukupno je u projekt uključeno 14 dionika, od toga osam muzeja, dvije galerije i četiri udruge.
Među tih 14 dionika su Gradski muzej i galerija Jastrebarsko, Zavičajni muzej Donja Kupčina, Muzej Turopolja, Muzej Ivanić-Grada, Udruga Prijatelji baštine iz Ivanić-Grada, Muzej Sveti Ivan Zelina, Muzej Matije Skurjenija, Galerija Razvid/Pučko otvoreno učilište Zaprešić, Muzej Brdovec, Udruga Ekomuzej Bistra, Udruga Ekosspiritus Samobor, Udruga Oživljena povijest Samobor, Galerija Prica/Pučko otvoreno učilište Samobor te Samoborski muzej.
Posjet dvorcu Erdödy u Jastrebarskom; Muzej Brdovec/Facebook
– Mnogi od nas nisu se poznavali, bez obzira na to što živimo i djelujemo u istoj županiji. Tu i tamo odvijali su se bilateralni projekti, ali u ovom smislu, multilateralnih projekata, nikada se ništa nije pokrenulo. Upravo zbog toga smo se svi odlučili upoznati, umrežiti i dogovoriti kako nastaviti daljnju suradnju jer imamo vrlo mnogo zajedničkih tema.
Cilj je da susreti muzealca izrasti iz okvira projekta i u budućnosti postanu tradicija, otkriva nam Limani. Ove godine organizirali su dva stručna izleta kako bi posjetili sve lokacije – u rujnu istočni i jugoistočni dio županije te zapadni dio županije u listopadu; a u planu je svake godine sastajati se i razgovarati na unaprijed zadanu temu.
– Sljedeće godine nam je plan, s obzirom na to da u mnogo muzeja u Zagrebačkoj županiji traje obnova, da nam tema bude obnova muzejskih zgrada. Sastat ćemo se u već obnovljenoj zgradi stare škole na području Ivanić-Grada gdje će nam domaćin biti Muzej Ivanić-Grada.
– Ovo nam je vrlo važna tema kako bismo mi, koji još nismo u obnovi ili nismo dobili sredstva za poslijepotresnu obnovu, vidimo koje su nam druge mogućnosti i kako bi se mogle obnoviti zgrade, da bi one postale atraktivnije, a naši postavi interaktivni i zanimljiviji publici, dodaje Limani.
Posjet Muzeju Matije Skurjenija; Muzej Brdovec/Facebook
Ovakvi susreti su potrebni jer među brojnim kolektivima ne postoji takvih oblika formalne i neformalne suradnje među muzealcima.
– Nekada je postojalo Društvo muzeja sjeverozapadne Hrvatske koje već dugo nije aktivno. U nedostatku takve organizacije, odlučili smo se neformalno sastati kako bismo izmijenili iskustva i uključili u buduće zajedničke projekte. Svi zajedno smo shvatili da imamo premalo djelatnika i da je dobro ako imamo mogućnost međusobno ‘posuđivati’ kolege i angažirati ih oko stručnih pitanja za koja nemamo adekvatnu osobu. Uvijek će stručna podrška biti od velike koristi.
Kako nemamo svaki dan priliku razgovarati s muzealcima, odlučili smo se za kraj pozabaviti jednim zanimljivim podatkom. Naime, tražili smo ravnateljicu da nam rasvijetli misterij zašto nijedan muzej na svijetu ponedjeljkom nije otvoren za javnost? Suprotno našim očekivanjima i možebitnog raskrinkavanja drevnog dogovora, stvarnost se još jednom pokazala potpuno neromantična.
– To je zato što muzeji rade subotom ili nedjeljom pa si ponedjeljak ostave kao slobodan dan. Ovo je učestalo u svijetu, naravno veći muzeji si mogu priuštiti raditi cijeli tjedan jer imaju više djelatnika. Međutim, mnogi si ne mogu priuštiti sedmodnevni radni tjedan. Nema nikakve posebne priče, otvoreni su vikendom kako bi bili dostupni što širem krugu publike, zaključila je Limani.
