SESVETE: Izložba ‘Balade Vesne Parun’ u Muzeju Prigorja
‘Prvi dio izložbe pod naslovom Sesvetska balada Vesne Parun bit će postavljen u izložbenom prostoru Knjižnice Sesvete i u njemu će se s nekoliko arhitektonskih crteža, tekstualnom legendom te suvremenom slikanom interpretacijom pjesme Balada prevarenog cvijeća (autorica Sanela Đurinec Raič) javnosti pojasniti veza pjesnikinje sa Sesvetama. Naime, u Sesvetama je tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u općini radio pjesnikinjin otac, a obitelj živjela u maloj dvorišnoj kućici na čijem se mjestu danas nalazi Knjižnica Sesveta. Tu na sesvetskim putovima nastala je i poznata spomenuta balada te pjesma Napuštena. Jednako tako pjesnikinja je odavde tijekom rata pješke odlazila do Zagreba i prenosila mlijeko i hranu, kako je zapisala u autobiografskoj prozi Noć za pakost: moj život u 40 vreća.
U Galeriji Kurija u Muzeju Prigorja bit će izloženi likovni radovi Parunove, njih desetak, mahom pejzaža i pogleda na draga dalmatinska mjesta, a koji svjedoče o njenoj likovnoj nadarenosti, sposobnosti dobrog komponiranja, hrabrog slaganja boja te jakoj ekspresiji. Pridružit će im se i primjeri primijenjenog slikarstva – kompozicije s dragim motivom riba, fotografije oslika njena stana u nekadašnjoj Badelovoj 15 u Dubravi, dekorativne cvjetne cjeline te naslovnice zbirki pjesama i eseja s njenim crtežima. Vesna Parun počela je intenzivnije slikati iza majčine smrti početkom 70tih godina 20. stoljeća, a tada je i stvorila i niz zanimljivih dječjih art knjiga. Izlagati je počela sredinom 80tih pa sve do kraja 90tih godina 20.stoljeća. U tom razdoblju priredila je desetak izložaba među kojima ističemo onu u Čakovcu Koralj vraćen Međimurju i onu u Zagrebu – Zlarinski zapis, obje održane 1995. godine. Uz to, napisala je i niz predgovora i govora na otvorenjima izložaba drugih umjetnika, a o čemu je sačuvana dokumentacija u Hrvatskom državnom arhivu.
Napokon, ističemo kako originalne umjetnine (uz nešto fotografija, nagrada i knjiga) pripadaju ostavštini redatelja, pjesnika i recitatora Branka Pejnovića, dugogodišnjeg Vesnina prijatelja, a koju će Muzej Prigorja otkupiti za svoj fundus i na njemu uspostaviti jednu malu memorijalnu točku posvećenu pjesnikinji.’
(Žarka Vujić)
