San otkriva više nego što mislite: Poteškoće sa spavanjem mogu biti prvi znak demencije

Simptomi koji utječu na san mogu ukazivati na kognitivni pad i prije nego što se pojave drugi znakovi upozorenja. Stručnjaci upozoravaju da se neki od karakterističnih simptoma demencije mogu pojaviti usred noći.

Demencija je sindrom, odnosno skup simptoma povezanih s kontinuiranim propadanjem mozga. Najčešće se javlja kod osoba starijih od 65 godina, a simptomi poput gubitka pamćenja često se mogu zamijeniti s uobičajenim znakovima starenja. Međutim, i navike spavanja mogu biti pogođene. Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest objašnjava kako osobe s demencijom mogu imati određene poteškoće sa spavanjem, prenosi N1.

– Osoba s demencijom doživljava fizičke promjene u mozgu uzrokovane bolešću. Te promjene mogu utjecati na količinu i kvalitetu sna. Moguće je da ima poteškoća sa spavanjem noću i da više spava tijekom dana. Možda joj je teško zaspati ili se budi tijekom noći. Osoba o kojoj se brinete možda se ujutro neće osjećati odmorno, navodi društvo.

Ako se takvi problemi javljaju često, dugoročno loš san može dodatno pogoršati simptome demencije.

– Osobama s demencijom može biti izazovno osigurati dovoljno sna. Dobar san može biti otežan za osobe starije od 55 godina jer dijelovi mozga koji reguliraju spavanje možda više ne funkcioniraju ispravno. Starije osobe često ranije idu na spavanje i imaju problema s kontinuiranim snom tijekom noći, dodaju.

Stoga, ako vam je teško zaspati, budite se više puta tijekom noći, lako vas se probudi i općenito spavate manje – bilo bi preporučljivo obratiti se liječniku kako bi se utvrdilo je li riječ o demenciji ili nekom drugom zdravstvenom problemu.

Znanstvene spoznaje o spavanju i riziku od demencije

Studija objavljena u časopisu Neurology pokazala je da obrasci spavanja mogu unaprijed ukazivati na povećan rizik od razvoja demencije. Istraživači su utvrdili da osobe koje su sve pospanije tijekom dana i sklonije prekomjernom drijemanju imaju dvostruko veće šanse za razvoj demencije.

Tijekom petogodišnjeg razdoblja istraživački tim je procjenjivao kognitivne sposobnosti sudionika – imali su normalne kognitivne funkcije, blago kognitivno oštećenje ili demenciju. Klasifikacija je temeljena na rezultatima neuropsiholoških testova, kliničkim dijagnozama ili smještaju u domove za starije osobe.

Kod žena u osamdesetima, njih 164 (22,4 %) razvilo je blago kognitivno oštećenje, a 93 (12,7 %) demenciju. Utvrđeno je da su žene koje su pokazivale povećanu pospanost imale otprilike dvostruko veći rizik od razvoja demencije u usporedbi s onima koje su imale stabilne obrasce spavanja.

– Žene koje su tijekom pet godina pokazivale povećanu 24-satnu pospanost udvostručile su rizik od demencije. Promjene u višedimenzionalnom uzorku aktivnosti spavanja i budnosti tijekom dana mogu poslužiti kao rani pokazatelj ili čimbenik rizika za demenciju kod najstarijih žena, naglasili su autori studije.

Nadalje, jedno istraživanje objavljeno 2016. godine u časopisu Alzheimer’s and Dementia otkrilo je da i predugo i prekratko trajanje sna povećava rizik od kognitivnog propadanja i demencije.

Još jedna studija, objavljena 2021. godine u časopisu Nature Communications, pokazala je da kraće trajanje sna u srednjoj dobi može biti povezano s većim rizikom od razvoja demencije u kasnijem životu.