Saborska oporba: Uvoz raste, uvozimo i potrepštine za glodavce

U tijeku je saborska rasprava o izmjenama Zakona o poljoprivredi
hrvatski sabor Emica Elveđi/PIXSELL

Dok su zastupnici saborske većine navodili pozitivne pomake u domaćoj poljoprivredi, oporbeni su izražavali nezadovoljstvo rastom uvoza, navodeći da uvozimo čak i potrepštine za glodavce, konkretno, travu, piljevinu i mješavinu žitarica.

U jednom lancu trgovina za kućne ljubimce, prvenstveno za glodavce, travu za njih uvozimo iz Austrije, piljevinu iz Mađarske, a mješavinu žitarica iz Italije, rekao je Davor Dretar (DP) u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o poljoprivredi.

Socijaldemokrate zanima zašto nam se povećava uvoz hrane, unatoč velikim izdvajanjima za poljoprivredu.

Bernardić: Hrvatska je pod paskom stranih trgovačkih lobija

Zašto je tako, zašto ste dopustili stranim trgovačkim lancima da rade što hoće? Hrvatska je pod paskom stranih trgovačkih lobija koji ovdje ostvaraju ekstra profite, kazao je Davor Bernardić.

I Ivan Kirin (HDZ) upozorava na rast uvoza hrane. Problemi koji prate poljoprivredu s godinama su se produbili, posebno ulaskom u EU, porastao je uvoz hrane, upozorio je zastupnik i poručio da strategiju prema poljoprivredu treba mijenjati, da je prehrambena samodostatnost jamac neovisnosti.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak kaže da je po službenim podacima, “prošlu godinu obilježio indeks povećanja vanjskotrgovinske bilance vezano za poljoprivredne i prehrambene proizvode”. Naša je strateška odrednica povećanje obujma proizvodnje u strateškim sektorima, prije svega u stočarstvu, istaknuo je.

Petir: Kako bi se poljoprivrednici snašli bez potpora?

Osim onih koji sve znaju o nogometu, u Hrvatskoj je puno i onih koji sve znaju o poljoprivredi, a neki drže da poljoprivrednicima ne bi trebali davati potpore, nego sve prepustiti tržištu, kazala je Marijana Petir (NZ) zapitavši se kako bi se snašli bez potpora.

Definitivno bi bili manje konkurentni za utakmicu, odgovorio je Majdak.

Marijan Pavliček (HS) pozdravlja planirano povećanje površina pod ekološkom proizvodnjom sa sadašnjih oko 7 posto na 14 posto, no zanima ga što je s ukupnom proizvodnjom u odnosu na ostale europske zemlje.

– U donjoj smo razini prosjeka, ali nismo pri dnu, kazao je Majdak, navodeći da “naš output” iz godine u godinu raste. Lani je iznosio 22, 6 milijardi kuna, i u odnosu na prethodnu godinu je povećan, no ne mislimo se zanositi pozitivnim trendom u jednoj godini, ciljamo da do 2030. ukupni output bude 30 milijardi kuna godišnje, naglasio je državni tajnik.

Šašlin: Što ulazak u Schengen i euro zonu znači za poljoprivredu

HDZ-ovi zastupnici hvale velik broj zaštićenih hrvatskih proizvoda, čak 38, a Stipana Šašlina zanima kako će se skori ulazak Hrvatske u Schengen i euro zonu, odraziti na našu poljoprivredu.

Predloženim izmjenama omogućit ćemo poljoprivrednicima već od 1. siječnja korištenje novih intervencija, za razdoblje od pet godina na raspolaganju je omotnica od 3, 8 milijardi eura, kazao je državni tajnik.

HDZ-ovim zastupnicima Ankici Zmajić i Darki Soboti odgovorio je da imamo 23 proizvođačke organizacije, da se organizacije koje su registrirane kao udruge mogu do 2027. preoblikovati u drugi pravni oblik čime postaju konkurentnije i prihvatljivije za nove investicijske mjere.

Hrvatska
Politika