Revizija ‘Možemo’ upravljanja: Jesu li antikorupcijske mjere i transparentnost stvarno zaživjeli?
Kada je platforma Možemo! 2021. godine preuzela vlast u Zagrebu, jedna od glavnih točaka njihove kampanje bila je uvođenje sustava potpune transparentnosti i snažnih antikorupcijskih mjera. Cilj je bio jasan — otvoriti gradske financije, digitalizirati procese i time zatvoriti prostor za nepravilnosti. Tri godine kasnije, ključna pitanja ostaju: koliko su ta obećanja zaživjela u praksi i kakvi su stvarni rezultati?
Transparentnost proračuna i financijskih podataka
Grad Zagreb je pod novom upravom napravio značajan iskorak u objavi podataka. Proračun je javno dostupan do četvrte razine detalja, znatno više nego što zakon nalaže. Od 2024. godine uvedena je i aplikacija iTransparentnost, putem koje građani mogu pratiti sve transakcije Grada — prema primatelju, iznosu i datumu. Ova razina otvorenosti predstavlja jedan od naprednijih sustava u Hrvatskoj.
No, iako se podaci nalaze online, format u kojem su dostupni ponekad otežava njihovu analizu. Dokumenti se često objavljuju kao PDF bez strojnog čitanja, a podatci o ugovorima i javnim nabavama nisu uvijek jedinstveno konsolidirani, što otežava brzo prepoznavanje nepravilnosti ili neuobičajenih troškova.
Digitalizacija i upravljanje procesima
U tijeku je uvođenje centraliziranog ERP sustava koji bi trebao objediniti financijske, nabavne i upravljačke procese Grada. Do sada je uvedena digitalizacija obračuna plaća i djelomična digitalizacija javnih nabava, no potpuna integracija još nije ostvarena.
Nedostatak ujednačenosti između gradskih ureda i podružnica ostaje problem. Dok neki uredi primjenjuju stroge kontrole, drugi još uvijek rade na tradicionalan način, što otvara prostor za potencijalne nepravilnosti i smanjuje ukupnu učinkovitost sustava.
Povlačenje EU sredstava i kapitalni projekti
Zagreb je u posljednje tri godine povukao značajne iznose iz europskih fondova — preko 140 milijuna eura u 2023., s planom da se do 2026. dosegnu rekordi u investicijama. Proračun za kapitalne projekte povećan je višestruko, s gotovo 333 milijuna eura planiranih za 2025.
Međutim, velika ulaganja ne znače i automatski transparentnost njihove provedbe. Praćenje izvršenja projekata i usklađenosti troškova još uvijek zahtijeva detaljniju i redovitiju analizu, što trenutačno nije u potpunosti dostupno javnosti.
Kritike i izazovi u urbanizmu i javnim nabavama
Iako je katalog imovine i popis ugovora objavljen, pojedini postupci u upravljanju javnom imovinom izazivaju sumnju u stvarnu razinu transparentnosti. Primjeri manipulacija s parcelacijama, osobito u urbanističkim projektima kao što je stadion Kranjčevićeva, ukazuju na potrebu za strožim nadzorom.
Javne nabave, iako transparentnije nego prije, još uvijek trpe zbog neujednačenosti i nejasnih formata objava, što otežava građansku i stručnu kontrolu. Česti su i slučajevi kašnjenja objava i fragmentiranih podataka.
Zaključak: Iako je napredak vidljiv, potpuna transparentnost još nije postignuta
Možemo! je tijekom mandata napravilo značajan iskorak u digitalizaciji i objavi podataka. Sustav poput iTransparentnost predstavlja dobar korak prema otvorenosti upravljanja. Međutim, nedosljedna primjena procedura, neujednačenost u digitalizaciji i nerazjašnjeni slučajevi u urbanizmu i javnim nabavama bacaju sjenu na ove rezultate.
Kao i uvijek u javnom upravljanju, praksa će pokazati koliko su ova rješenja održiva i djelotvorna. Do punog ostvarenja vizije „grad bez korupcije“ još je potrebno konsolidirati podatke, unaprijediti sustave kontrole i omogućiti brzu i jasnu dostupnost svih relevantnih informacija građanima.
