Putinu se trenutno ne bi moglo suditi za ratne zločine i agresiju
Putinu se, trenutno, ne bi moglo suditi ni za ratne zločine niti za agresiju, piše Jutarnji list, navodeći da se Rusiji, prema mišljenju stručnjaka, s kaznenopravnog aspekta ne može napraviti ništa.
Za sve države članice NATO-a i Europske unije dileme nema – ruski predsjednik Vladimir Putin izvršio je brutalnu agresiju na Ukrajinu. Jedna suverena država, tvrde, napala je drugu bez ikakva opravdanog razloga. Može li samo to biti dovoljno da se protiv Rusije ili njenog lidera Vladimira Putina jednoga dana vodi proces na nekom od međunarodnih sudova? Teško zamislivo, tvrde hrvatski pravni eksperti iz domene (međunarodnog) kaznenog prava.
Američki magazin New Yorker piše da bi se ruski predsjednik Vladimir Putin mogao smatrati ratnim zločincem prema Ženevskoj konvenciji iz 1949. Ratni zločini, nastavlja se dalje u tekstu američkog magazina, uključuju i ubojstva i opsežno uništavanje imovine koje “nije opravdano vojnom nužnošću” i koje je izvršeno “protuzakonito, namjerno i ničim izazvano”. Isto tako, New Yorker piše da se ta definicija tijekom vremena tumačila neujednačeno i da se različito primjenjivala na države ili njihove čelnike – uključujući lidere SAD-a – koji su izvršili agresiju na neku drugu državu “iz razloga koji se ne smatraju opravdanima”.
-Takvo ekstenzivno tumačenje međunarodnog prava previše je nategnuto. Mislim da ruskog predsjednika Vladimira Putina ne možemo dovoditi u kontekst ratnih zločina. A što se tiče pitanja vodi li Putin “agresivni rat” protiv druge države, treba napomenuti da je i SAD bio protiv toga da se i to djelo doda u katalog zabranjenih kaznenih djela koja bi bila u nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda- kaže jedan od pravnih eksperata za Jutarnji list.
Je li Rusija, ili njezin predsjednik, prekršila (i koji) međunarodni ugovor, bi li se u budućnosti Rusiji, Putinu ili nekom njegovu generalu moglo (i za koja djela) suditi na nekom od međunarodnih sudova, pitali smo odvjetnika Antu Nobila, koji je pred sudom u Haagu branio generala HVO-a Tihomira Blaškića.
U teoretskom smislu napad Rusije na Ukrajinu mogao bi biti opisan kao ‘agresivni rat’. Međutim, upravo se SAD na Rimskoj konferenciji (na temelju koje je osnovan Međunarodni kazneni sud, op. a.), kao i na drugim mjestima na kojima se stvaralo međunarodno pravo, protivio da “agresivni rat” uopće uđe u katalog zabranjenih kaznenih djela. Amerika upravo zbog sebe, jer ona je vodila najviše agresivnih ratova, nije dopuštala da to postane kazneno djelo (za koje se može suditi na Međunarodnom kaznenom sudu). Kako to nije prošlo, u katalogu su ostala samo najteža djela, kao što su ratni zločini, etnička čišćenja, zločini protiv čovječnosti te genocid. Zasad iz svih javno dostupnih informacija Putinovi postupci ne mogu se klasificirati ničim od navedenog, jer očito je da ruska vojska napada prvenstveno vojne ciljeve i objekte”, tvrdi on, piše novinar Jutarnjeg lista Marko Špoljar.
