Puno se pisalo o ovom balkonu u srcu Zagreba: Sad se zna i tko je vlasnik stana
Stanari zgrade u Preradovićevoj ulici 42/1 u Zagrebu u više su navrata upozoravali na proširenje balkona tijekom obnove zgrade nakon potresa, tvrdeći da je takav zahvat narušio statiku objekta i promijenio izgled pročelja.
O istom su slučaju ranije izvještavali i drugi mediji, no tada nije bilo poznato tko je vlasnik stana. Provjerom zemljišnih knjiga, iz Jutarnjeg su utvrdili da je stan u vlasništvu Aleksandre Maganić, jedine kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Riječ je o stanu na trećem katu, površine 106,94 četvorna metra, koji se sastoji od tri i pol sobe, kuhinje, blagovaonice, hodnika, kupaonice i toaleta te pripadajućeg spremišta u podrumu površine 9,25 četvornih metara. Vlasništvo je upisano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine.
Suglasnost nisu tražili
Nezadovoljstvo i bojazan od gradnje takvog balkona izrazili su i susjedi. Čitatelj koji je zatražio da ostane anoniman (podaci poznati redakciji) opisao je kako je tijekom radova, prema njegovu viđenju, najprije riješeno ono što je bilo u interesu predstavnika stanara i njegove obitelji.
Dodao je kako je maltretiranje po zgradi stanara pratilo cijeli proces te kako je odlukom o ulasku u model samoobnove zaobiđen sustav stroge kontrole državne inspekcije koji se primjenjuje kod drugih oblika obnove. Prema njegovim riječima, time je omogućeno izvođenje radova koji inače ne bi prošli sve uobičajene provjere i odobrenja.
– Način na koji je provedena ta samoobnova, po meni, bio je sumnjiv. Prvo su sebi uredili balkon, i to tako da ga prošire na dvostruko veću površinu nego što je bio prije, rekao je i naglasio kako za takav zahvat nikada nije dao pristanak niti potpis te da mu nije poznato postoji li građevinska dozvola. – Koliko znam, za ovakve radove u zgradi u centru grada potrebna je suglasnost svih suvlasnika. Mislim da je to jasno, a ovdje se takva suglasnost nije tražila.
Konstrukcija zgrade
Prema njegovim riječima, konstrukcija zgrade već je bila oslabljena potresom, a ovakvo povećanje balkona moglo bi dodatno utjecati na statiku. Zaključio je kako smatra apsurdnim da, dok traje kandidacijski postupak za predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, osoba koja pretendira na tu dužnost bude povezana s građevinskim radovima izvedenima bez potrebnih dozvola i suglasnosti.
Nakon navoda susjeda, Jutarnji je zatražio očitovanje Državnog inspektorata Republike Hrvatske.
– Vezano uz navedenu lokaciju, građevinska inspekcija obavila je inspekcijski nadzor koji je u tijeku. Do završetka nadzora ne možemo komentirati nalaze. Datum završetka nadzora nije poznat, kao ni kakav će biti zaključak.
Tko je Aleksandra Maganić: Predaje na Pravnom, kritizira je Franak
Aleksandra Maganić rođena je 1967. godine u Zagrebu. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završila je u Osijeku, gdje je diplomirala na Pravnom fakultetu. Tijekom studija dvaput je nagrađena Rektorovom nagradom za ostvareni uspjeh. Doktorirala je 2008. na temu izvanparničnog postupka.
Na Pravnom fakultetu u Zagrebu predaje predmete iz građanskopravnog i trgovačkog područja, uključujući izvanparnično i ovršno pravo, javnobilježničko pravo te insolvencijsko pravo. Sudjelovala je u izradi izmjena Zakona o parničnom postupku 2013. godine i Obiteljskog zakona 2014. godine, a surađuje s nizom domaćih i međunarodnih pravnih institucija. Bila je organizatorica i koorganizatorica međunarodnih skupova te se nalazi na listama arbitara pri Stalnom arbitražnom sudištu HGK.
Udruga Franak u više je navrata javno kritizirala Maganić, tvrdeći da njezin rad ide u korist banaka. Takve su izjave davali i prilikom njezine kandidature za sutkinju Ustavnog suda.
