Prvi vatromet u Zagrebu završio je velikom tragedijom: Na Jelačić placu nastao je kaos
U njima nije bilo svjetlucanja niti izmijene raznih boja, a niti nekog dizajna. Vatrometi koji nalikuju današnjima pojavili su se u 30-im godinama 19. stoljeća. Tada su Talijani obojili vatromet raznim bojama, piše Povijest.hr.
Prvi veći vatromet je priređen u Zagrebu 1865. godine. Organiziran je zahvaljujući njemačkom pirotehničaru W. Lambergeru koji je nagovorio gradsko poglavarstvo da dozvoli održavanje velikog vatrometa na Jelačićevom trgu. U to vrijeme na trgu još nije bilo kipa bana Jelačića, iako je trg već neko vrijeme nosio njegovo ime. Vatromet je organiziran, kažu, točno na mjestu gdje je godinu dana kasnije postavljen kip bana.
Foto: Wikimedia Commons
Nesreća na prepunom trgu
Vatromet je organiziran u petak 9. lipnja 1865. godine u večernjim satima. Posjećenost događanja je nadmašila očekivanja i mogao se steći dojam da se na trg “slio” cijeli ondašnji Zagreb.
Sve je počelo dobro i građani su bili oduševljeni spektaklom, no odjednom je došlo do nesreće u kojoj se prvo, kako prenosi Rudolf Horvat, zapalila cijev u kojoj je bio barut i kemikalije. Uslijedila je eksplozija koja je odnijela veći broj života.
U nesreći je život izgubilo sve skupa 10 ljudi, dok je njih 11 zadobilo teške ozljede. Uz to je 40 osoba završilo s lakšim povredama. Nakon eksplozije nastupila je panika u kojoj su ljudi u jurnjavi napustili trg. Prava je sreća da u tome svemu nije bilo dodatno stradalih.
Žrtve pokopane o gradskom trošku
Ozlijeđeni i mrtvi su prevezeni u tada jedinu zagrebačku bolnicu onu Milosrdne braće koja se nalazila na Trgu. Žrtve su kasnije pokopane o gradskom trošku na groblju sv. Roka.
Lamberger je odmah pritvoren, a već 28. srpnja 1865. osuđen je na blažu zatvorsku kaznu u trajanju od samo dva mjeseca. Ovako blaga kazna vjerojatno znači da se tragedija nije mogla u potpunosti smatrati njegovom krivicom i da su u igri bili i drugi problemi tehničke prirode.
Neovisno o krivici vidljivo je da je sud iznimno brzo reagirao što danas ne bi bio slučaj.
Zagrebački svjetski poznati znanstvenik bio je strijeljan: Odbio je lagati o zločinima
