Proljetna sjetva na razini lanjske, u jesenskoj zasijano više žitarica

U Hrvatskom saboru traje rasprava o konačnom prijedlogu Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak naglasio je kako se proljetna sjetva u Hrvatskoj planira na površinama približnim onima iz prošle godine, dok u jesenskoj ima i određenih povećanja površina.

– Na razini žitarica to je oko šest posto, rekao je Majdak u saborskoj raspravi o novom Zakonu o komasaciji, odnosno okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta.

Time je odgovorio na tvrdnje Mire Bulja i Zvonimira Troskota (MOST) da je u Hrvatskoj pad proizvodnje gotovo svih kategorija poljoprivrednih proizvoda, posebno voća i povrća.

Pad te proizvodnje lani je u dobroj mjeri bio rezultati elementarnih nepogoda, odnosno činjenice da se dio voća i povrća proizvodi na otvorenom, rekao je državni tajnik.

Vrlo je šturo odgovorio Davoru Dretaru (DP) kojeg je zanimalo hoće li Hrvatska ostati bez 10 posto omotnice za izravne poticaje nakon nalaza revizije Europske komisije.

– Odluka o eventualnom gubitku tih sredstava nije donesena, a Ministarstvo, odnosno Agencija za plaćanja otklanja sve komentare dostavljene od revizije i to je sve na što se mogu očitovati, kazao je.

Vesna Vučemilović (HS) pitala je hoće li se produljiti moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima koji istječe 2023.

Izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu definirat će se pravo prvokupa i tako regulirati tržište zemljišta i za privatno i državno, odgovorio je Majdak i protumačio kako će se “pravo prvokupa aktivirati od strane države”.

Za komasaciju 313 milijuna kuna u četiri godine

Majdak je, govoreći o novom Zakonu, naglasio kako je komasacija reformska mjera u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kojom bi se usitnjena i zapuštena zemlja okrupnila i uredila, a za što je u iduće četiri godine osigurano 313 milijuna kuna za 18 tisuća hektara.

Interes za komasaciju, kroz inicijalni javni poziv, pokazale su 23 lokalne jedinice iz 11 županija, naveo je, te objasnio kako će im dokumentacija koju su tada priložile “biti adekvatna” i za javni poziv nakon što Vlada definira program komasacije.

Naime, program komasacije donosi Vlada, a izrađuje Ministarstvo poljoprivrede koje će voditi i informacijski sustav komasacije. Nositelji komasacije su općine i gradovi, Grad Zagreb i Ministarstvo.

Majdak poziva općine i gradove koji se nisu javili na inicijalni poziv, da se jave na onaj koji će uslijediti nakon donošenja Programa.

Komasacija će biti kontinuirani proces, financiran iz nacionalnog proračuna, odgovorio je Anti Bačiću (HDZ).

Oporba je prozvala Vladu što nije uvažila njene primjedbe na Zakon.

Dobra namjera nije upitna, no šteta da primjedbe nisu usvojene, rekao Emil Daus (IDS) i ponovio kako će biti teško procijeniti zemljište u priobalnoj Hrvatskoj, jer “cijene divljaju”, a bit će teško i pomiriti vlasnike koji će htjeti mijenjati svoju zemlju radi komasacije.