Prihodi u državnom proračunu za 2022. godinu projicirani na 164,5 milijardi kuna

Vlada očekuje nastavak snažnog rasta gospodarske aktivnosti
vlada rh Marko Lukunić/PIXSELL

Vlada ovogodišnji gospodarski rast projicira na devet posto, a prihode proračuna za 2022. godinu na 164,5 milijardi kuna, rekao je u uvodu Vladine sjednice premijer Andrej Plenković.

– Prema makroekonomskim pokazateljima za domaće gospodarstvo i međunarodno okruženje, kao i prevladavajućim očekivanjima, u 2021. godini predviđen je realni rast BDP-a od 9%, čime je već ove godine premašena razina realnog BDP-a iz 2019. godine, rekao je Plenković.

Po njegovim riječima, rebalansom državnog proračuna za 2021. godini ukupni prihodi povećavaju se za 3,3 milijardi kuna i ukupno iznose 153,6 milijarde kuna, a ukupni rashodi povećavaju se za 6 milijardi kuna odnosno planirani su u iznosu od 173,3 milijarde kuna.

Očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak (deficit) u iznosu od 19,7 milijarde kuna ili 4,7% BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 18,9 milijardi kuna ili 4,5% BDP-a, rekao je premijer.

Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. zabilježiti smanjenje od 4,2 postotna boda u odnosu godinu ranije te će iznositi 83,1% BDP-a.

Ukupni prihodi državnog proračuna za 2022. projicirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, istaknuo je.

Vlada očekuje nastavak snažnog rasta gospodarske aktivnosti po stopama od 4,4% u 2022., zatim 3,7% u 2023. te 3,1% u 2024. godini.

Manjak općeg proračuna za 2022. prema metodologiji ESA 2010 očekuje se u iznosu od 2,6% BDP-a u 2022. godini. U 2023. ponovno se predviđa manjak od 2,4% BDP-a, dok će manjak u 2023. iznositi 1,9% BDP-a.

Nakon jednokratnog snažnog rasta javnog duga u 2020. godini na 87,3% BDP-a, u skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se i znatno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1% BDP-a u 2021. godini, odnosno na 80,7% BDP-a u 2022., 78,0% BDP-a u 2023. godini te 75,3% BDP-a u 2024 godini.

Ovakva kretanja ukazuju da će RH u promatranom razdoblju ispuniti fiskalne kriterije konvergencije čime se stvaraju preduvjeti za ulazak u europodručje, rekao je Plenković.

– Prije izbijanja krize, politike Vlade bile su usmjerene na postizanje makroekonomske stabilnosti kroz stvaranje temelja za održiv gospodarski rast te stabilizaciju javnih financija. Takvo vođenje ekonomske politike prepoznato je i od strane međunarodnih financijskih institucija i rejting agencija koje su podigle, a potom i zadržale kreditni rejting RH na razini investicijskog, unatoč negativnim posljedicama pandemije, rekao je Plenković.

Istaknuo je da je sve to omogućilo Hrvatskoj fiskalni prostor za reakciju u krizi, a da projicirane stope rasta za ovu i iduće godine svjedoče o snazi i žilavosti hrvatskog gospodarstva.

Hrvatska
Politika