Priča o plinari otkriva način na koji Zagreb upravlja strateškim resursima
U samo dvije godine Gradska plinara Zagreb – Opskrba (GPZO) izgubila je gotovo cijelo tržište – od kućanstava do gradskih ustanova. U javnosti se sve glasnije postavlja pitanje odgovornosti aktualne gradske vlasti i održivosti politike koju provodi platforma Možemo! predvođena gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem.
Gubitak kućanstava
Prvi veliki udarac dogodio se u svibnju 2024. godine, kada je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) odlučila da GPZO više neće biti javni opskrbljivač kućanstava. Na natječaju je pobijedio Međimurje plin, koji je ponudio najnižu cijenu – 0,0095 €/kWh – i time preuzeo više od 290 tisuća korisnika u Zagrebu, Samoboru, Sv. Nedelji i Ivanić-Gradu. GPZO je time ostao bez tržišta koje je vrijedilo više od 90 milijuna eura godišnje.
Neva Zganec/PIXSELL
Time je prekinuta 162 godine duga tradicija gradske plinare kao primarnog opskrbljivača zagrebačkih kućanstava.
Gubitak gradskih ustanova
Novi poraz uslijedio je već sljedeće godine. U srpnju 2025. opskrbu svih gradskih ustanova – uključujući škole, vrtiće, bolnice i ZET – preuzima MET Croatia, hrvatska podružnica švicarskog energetskog diva. Riječ je o ugovoru teškom 14,5 milijuna eura, čime GPZO ostaje i bez institucionalnih korisnika.
Time je završeno potpuno povlačenje GPZO-a s ključnog tržišta. Tvrtka jedva opskrbljuje kućanstva, a skoro pa nikako javne ustanove i gradska poduzeća. Od energetskog lidera i strateški važne gradske tvrtke, GPZO je u svega dvije godine svedena na statističku marginu.
Petek: Ideologija ispred stručnosti
Zastupnik u Gradskoj skupštini Renato Petek oštro je kritizirao gradske vlasti. Tvrdi da se ne radi o gubitku zbog tržišne utakmice, već o svjesnim političkim odlukama i kadroviranju temeljenom na ideološkoj pripadnosti, a ne na stručnosti.
– Koliko još poraza treba da gradonačelnik prizna kako njegova politika Odrasta ne funkcionira? Grad gubi milijunske poslove, a odgovorni i dalje tvrde da je sve pod kontrolom – poručuje Petek.
Marko Prpić/PIXSELL
Dodaje kako je neprihvatljivo da gradska tvrtka, umjesto da bude zaštitnik javnog interesa, gubi ključne natječaje zbog unutarnjeg nereda i lošeg upravljanja. Napominje da javni novac sad završava u privatnim i inozemnim rukama.
Dogan: Sustavno slabljenje GPZO-a
Slično upozorava i bivša gradska zastupnica Dina Dogan. Ona smatra kako se ne radi o slučajnim tržišnim porazima, nego o obrascu sustavnog slabljenja GPZO-a.
– Gubitak kućanstava i gradskih ustanova u samo godinu dana nije slučajnost. To je posljedica nekompetencije i nedostatka političke volje da se sačuva strateška gradska imovina – poručuje Dogan.
Marko Prpic/PIXSELL
Naglašava da su se gubici mogli izbjeći korištenjem mehanizama poput fiksnih cijena, subvencija, gradskih rezervi ili posebnih ugovornih uvjeta. Dogan upozorava i da bi se ovakav razvoj mogao koristiti kao alibi za buduću privatizaciju GPZO-a.
Iz Grada ni riječi
Unatoč ozbiljnosti situacije, iz Grada Zagreba nisu stigla konkretna pojašnjenja o tome kakva je budućnost GPZO-a. Nije poznato postoje li planovi za restrukturiranje, nove natječaje, promjenu upravljačke strukture ili eventualnu prodaju tvrtke.
Jedan bivši djelatnik GPZO-a, koji je želio ostati anoniman, izjavio je:
– Grad se nije borio za GPZO. Nije učinio ništa da spriječi odljev korisnika, čak ni predložio zamjenske modele opskrbe, fiksne tarife ili privremene subvencije. Čak se ni komunikacijski nisu trudili objasniti građanima u čemu je problem.
Ovo je ogledalo načina na koji Zagreb upravlja svojim strateškim resursima
U samo dvije godine, Zagreb je izgubio ključnog opskrbljivača plinom, a tržišni udjeli vrijedni preko 100 milijuna eura godišnje otišli su privatnim i stranim tvrtkama. Dok gradska uprava šuti, kritičari upozoravaju da se radi o namjernom slabljenju i mogućoj pripremi za privatizaciju.
Ovo nije samo priča o jednoj gradskoj tvrtki, već ogledalo načina na koji Zagreb upravlja svojim strateškim resursima. I pitanje koje ostaje visjeti u zraku: tko će odgovarati?
