Hrvatski sabor

Povećavaju se plaće zaposlenih u javnom sektoru

Pogotovo službenicima i namještenicima s najnižim plaćama
ivan malenica Patrik Macek/PIXSELL

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je u Saboru da je kroz Zakon o plaćama u javnom sektoru predviđeno “sigurno” povećanje plaća zaposlenih u tom sektoru, pogotovo za službenike i namještenike s najnižim plaćama.

Svjesni smo značaja koji službenici imaju u sustavu pravosuđa, prije svega zapisničari i kroz novi zakon ćemo zasigurno ići na povećanje njihovih plaća, najavio je ministar u saborskoj raspravi o prijedlogu Zakona o Registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u javnom sektoru.

Time je odgovorio na upit zastupnice Dalije Orešković (Centar) što je poduzeo vezano za visine plaća zaposlenih u pravosuđu te na navode Katarine Peović (RF) kako zapisničari imaju plaću od samo 600 eura. Te se ljude dovodi u priliku da žive i rade u siromaštvu, sudstvo ne može bez službenika i namještenika, rekla je.

Zapisničarima koeficijent povećan u nekoliko navrata

Ministar Malenica je s tim suglasan, no ističe da za zakonsko uređenje toga pitanja treba vremena. Apelirao sam na Sindikat državnih i lokalnih službenika, s kojim je sastanak bio u srijedu, da bude strpljiv, kroz zakon o plaćama u javnom sektoru predvidjeli smo sigurno povećanje plaća, pogotovo za službenike i namještenike s najnižim plaćama, naglasio je.

Rekao je i da je zapisničarima koeficijent u nekoliko navrata povećan, zadnji put prije mjesec i pol dana.

Novi zakon kojim se uvodi obveza korištenja Registra i Centraliziranog obračuna plaća (COP) u državnoj i javnim službama za sve korisnike državnoga proračuna, pozdravili su i oporba i vladajući.

Socijaldemokrat Željko Pavić predlaže da se umjesto “centraliziranog obračuna plaća” koristi pojam “centralizirani obračun zarada” u državnoj i javnim službama. Tu će biti i ostale zarade, putni troškovi, dnevnice i sve ostalo, pojasnio je.

Boris Lalovac (SDP) pita koji je broj zaposlenika kojima se sada isplaćuju plaće putem COP-a, a koliko će ih biti nakon donošenja zakona.

Sada ih je oko 237 tisuća, a kroz novi sustav bi trebalo pridodati i tijela koja nisu uključena, odgovorio je Malenica.

Idući korak: U COP uvesti i lokalne jedinice

Anitu Pocrnić Radošević (HDZ) zanimalo je zašto su između dva čitanja zakona iz njega izostavljene Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša?

Ministar tumači da su razlozi tehničke i informatičke prirode i potvrđuje da je idući korak da se u COP uvedu i lokalne jedinice. Objasnio je i kako je novi zakon ključan za analizu sustava plaća u javnom sektoru i strateško planiranje ljudskih potencijala.

Javne službe u smislu ovoga zakona su i školske ustanove čiji su osnivači država i lokalne jedinice, a kojima se sredstva za plaće obračunavaju u državnom proračunu, precizirao je. Javnim se službama, dodao je, smatraju i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a obveznicima ostaju HZZ, HZMO i HZZO.

Obveza COP proširuje se na sve isplate iz državnog proračuna, ne samo na plaće i naknade. „Stoga će od sada putem COP-a vršiti isplate kao što su obračun drugog dohotka, ostala materijalna prava, obračuni i isplate drugog dohotka i ostalih naknada vanjskim suradnicima“, kazao je ministar.

Od danas duže pojedinačne i rasprave klubova

Nakon tri godine rada pod uvjetima koje je diktirao koronavirus, Hrvatski sabor se u četvrtak u cijelosti vratio načinu rada prije pandemije. Umjesto 10 minuta, predstavnici klubova od danas imaju pravo govoriti 15 minuta, zastupnici pojedinačno 10 umjesto pet minuta.

To će, sasvim sigurno, osjetno produžiti saborske rasprave, pa će, da bi se rad koliko-toliko ubrzao, zastupnici replike i pojedinačne rasprave odrađivati iz klupa, a ne s govornice.

Hrvatska
Politika