Pored nje ste zasigurno prošli: Misterij i legende crkvice posvećene razbojniku
Smještena na spoju Nove Vesi i Degenove ulice, Crkva svetog Dizma u Zagrebu, predstavlja jedinstveni sakralni objekt ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu. Sagrađena 1706. godine, ova crkva je prva i najstarija poznata crkva posvećena svetom Dizmu, poznatom kao “dobri razbojnik” koji je, prema evanđeljima, bio razapet s desne strane Isusa Krista i kojem je Isus obećao raj.
Crkva je izgrađena izvan tadašnjih gradskih zidina, u blizini sjevernih kaptolskih vrata, na mjestu gdje su se izvršavale smrtne kazne. Osuđenici su prije pogubljenja imali priliku ispovjediti se upravo u ovoj crkvi, simbolizirajući mogućnost pokajanja i oprosta, slično kao što je to učinio sveti Dizma.
Patrik Macek/PIXSELL
Relikvije i posebnosti
Unutar crkve čuvaju se dvije značajne relikvije. Prva je fragment križa svetog Dizme, darovan od strane cistercitske opatije Santa Croce in Gerusalemme iz Rima.
Druga su iznošene sandale blažene Majke Terezije, koje je ostavila prilikom posjeta Zagrebu 1979. godine na putu prema Oslu, gdje je primila Nobelovu nagradu za mir. Sandale su pohranjene u hermetički zatvorenoj vitrini ispunjenoj dušikom, kako bi se očuvale za buduće generacije.
Zahvaljujući upornosti svećenika Mije Gabrića, crkva je obnovljena i ponovno otvorena za javnost 2015. godine. Danas služi kao mjesto molitve i duhovne obnove, ali i kao turistička atrakcija koja privlači posjetitelje svojom jedinstvenom poviješću i duhovnim značenjem.
Misterije i legende
Crkvu svetog Dizme prate i brojne legende. Jedna od njih govori o tome da su se u crkvi molili i ispovijedali osuđenici prije pogubljenja, tražeći oprost za svoje grijehe. Također, postoji priča da je crkva sagrađena upravo s tom svrhom, kako bi pružila posljednju priliku za pokajanje onima koji su počinili teške zločine.
Crkva svetog Dizme ostaje trajni podsjetnik na mogućnost oprosta i duhovne obnove, čak i za one koji su počinili najteže grijehe. Njezina povijest i misterije čine je jedinstvenim mjestom duhovnosti i kulturne baštine Zagreba.
Patrik Macek/PIXSELL
