Počinje novi val legalizacije bespravne gradnje. Evo što sve trebate znati
Vlasnici bespravno izgrađenih objekata, koji nisu predali zahtjev za legalizaciju do važećeg zakonskog roka, dobit će još jednu priliku da ozakone svoje kuće, garaže, vikendice i druge objekte izgrađene bez građevinske dozvole. Ovo su ključni elementi zakonskih izmjena koje Vlada uskoro planira uputiti u saborsku proceduru.
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić najavio je izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koje će omogućiti novi proces legalizacije za bespravno sagrađene objekte izgrađene do 21. lipnja 2011. godine, a koji do danas nisu legalizirani, prenosi Tportal.
Izmjenama zakona u stvari se rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, koji je istekao 30. lipnja 2018. godine, produžuje na neodređeno vrijeme. Iz ministarstva pojašnjava da se ne radi o novoj legalizaciji, nego o ‘ispravku’ za one koji ranije nisu reagirali.
Ograničenja i izuzeci
Ključna stvar kod novih izmjena pravila je da nema pomicanja roka gradnje bespravnih objekata koji se mogu legalizirati. Naime, i u novom valu legalizacije moći će se legalizirati samo objekti izgrađeni do 21. lipnja 2011. godine, kada su napravljene aviosnimke cijelog teritorija Republike Hrvatske.
Nezakoniti objekti sagrađeni nakon tog datuma ostat će podložni rušenju. Legalizacija neće biti moguća ni za gradnju na pomorskom dobru, u parkovima prirode, infrastrukturnim koridorima, na državnom, šumskom i vodnom zemljištu.
Iz ministarstva navode da će uvjeti za legalizaciju biti slični onima iz ranijih zakona. Zasad još nisu poznate sve pojedinosti o novom krugu legalizacije, ali namjera zakonodavca je da ovaj put postupak bude brži i transparentniji. Stoga će se svi koraci odvijati u digitalnom obliku.
Digitalizirani postupak i potrebna dokumentacija
Glavni uvjet da bi se podnio zahtjev za legalizaciju jest da objekt postoji na zračnoj snimci iz 2011. godine. Vlasnici koji zadovoljavaju navedeni uvjet moći će predati zahtjev Uredu za graditeljstvo ovlaštenom za izdavanje građevinskih dozvola u županiji ili gradu na čijem području je izgrađen objekt.
Uz zahtjev će se, kao i ranije, morati priložiti prateća dokumentacija koja uključuje potvrdu nadležne državne Geodetske uprave da je objekt sagrađen prije 21. lipnja 2011. godine te elaborate ovlaštenih stručnjaka potrebne za provođenje legalizacije.
Ključni dokument koji se obvezno izrađuje je arhitektonska snimka izvedenog stanja s fotografijama i preciznim izmjerama dimenzija svih dijelova građevine.
Ako objekt nije ucrtan u katastar, ili je ucrtan, ali je u međuvremenu izašao iz prvobitnih gabarita, potrebno je izraditi i geodetski elaborat s ključnim podacima potrebnim za upis i evidentiranje građevine u katastru. To su dimenzije zgrada, njihov točan položaj na čestici te stanje zemljišta prije i poslije izgradnje.
Tarife za novi krug legalizacije još nisu poznate
Po zaprimljenom zahtjevu upravni odjel će provjeriti činjenice bitne za donošenje rješenja o izvedenom stanju. Provest će se uvid u zakonom propisanu prostornoplansku dokumentaciju, te očevid na licu mjesta. Veličina, stupanj završenosti i namjena zgrade za koju se donosi rješenje o izvedenom stanju utvrdit će se prema stanju prikazanom u arhitektonskoj snimci, odnosno snimci izvedenog stanja i stanju utvrđenom na očevidu.
Nakon što se utvrdi da je arhitektonska snimka u skladu s izvedenim stanjem građevina će se ozakoniti izdavanjem rješenja o izvedenom stanju.
Statistika legalizacije: Prihodi ozbiljno podbacili
Tijekom prvog vala legalizacije prema zakonu iz srpnja 2012., do 30. lipnja 2013. zaprimljeno je 826.946 zahtjeva za ozakonjenje bespravnih građevina. Drugi val započeo je u srpnju 2017. i trajao do kraja lipnja 2018., kada je pristiglo dodatnih 74.955 zahtjeva, što ukupno iznosi 901 901 zahtjev. Prema službenim podacima, do sredine 2019., ozakonjeno je 884.608 objekata. Ukupna površina bespravno izgrađenih objekata unesena u registar iznosi 974.260.497 kvadratnih metara. Premda je država je od legalizacije očekivala prihode veće od 10 milijardi kuna (1,87 milijardi eura) do sredine 2019. ostvareni prihod iznose oko 1,75 milijardi kuna (232,3 milijuna eura).
Kao i u dosadašnjim valovima legalizacije, za dobivanje rješenja trebat će platiti zakonska davanja – naknadu (kaznu) za zadržavanje građevine u prostoru te komunalni i vodni doprinos. Tarife za novi krug legalizacije još nisu poznate, ali je izvjesno da će zbog inflacije i rasta vrijednosti nekretnina biti osjetno veće nego u zadnjem krugu, koji je okončan 2018. godine.
Izmjene zakona trebale bi se usvojiti do kraja godine, a procjenjuje se da će se, na temelju važećih prostornih planova, moći legalizirati dodatnih oko 30 000 objekata.
