S Markova trga

PILETIĆ U HRVATSKOM SABORU: Zakon o osobnoj asistencija rezultat suradnje s osobama s invaliditetom

To je njihov zakon, poručio je Piletić
marin piletić Patrik Macek/PIXSELL

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je u Saboru da je Vlada kod izrade prijedloga Zakona o osobnoj asistenciji surađivala s udrugama osobama s invaliditetom, poručivši kako je to njihov zakon.

– U radnoj skupini bili su svi predstavnici udruga osoba s invaliditetom, to je njihov zakon i naš odgovor njima da im zaista omogućimo uključiv život u sve segmente društva, rekao je ministar Piletić predstavljajući konačni tekst Zakona o osobnoj asistenciji kojim ta socijalna usluga postaje trajno zakonsko pravo.

Dodao je da su između dva čitanja detaljno prošli svaki članak zakona i postigli konsenzus da je ovo važan iskorak u osiguravanju prava na osobnog asistenata osobama s invaliditetom.

– Ovaj zakon nema veze s političkim opredjeljenjem niti ima bilo kakav konotacijski predznak nego je rezultat odgovornosti da onima kojim je pomoć potrebna na taj poziv odgovorimo, naglasio je.

Novim zakonom proširenje obuhvata usluge, veći i broj korisnika, oko 15 tisuća

Novim zakonom broj korisnika usluge osobne asistencije povećat će se sa sadašnjih oko 4000 na više od 15 tisuća, povećava se broj sati korisnicima, te broj pružatelja usluga. Povećat će se i broj roditelja njegovatelje čija djeca će imati pravo na osobnog asistenta, sa sadašnjih 570 na više od 2000. Raste i cijena rada osobnih asistenata s 54 na 82 kune sat.

Proširenjem obuhvata usluge država će na godišnjoj razini za usluge osobne asistencije izdvajati više od 176 milijuna eura, naveo je ministar Piletić.

Niz oporbenih zamjerki; HDZ: Zakon će omogućiti osobama s invaliditetom kvalitetniji život

Prije same formalne rasprave oporba je iznijela niz zamjerki na predloženi zakona. Marija Selak Raspudić (MOST) kazala je da predloženi zakon nije namijenjen integraciji osobama s invaliditetom u zajednicu.

– Ovo je zakon koji će služiti kao značka na reveru HDZ-a da bi time demonstrirao svoju uključivost i stavio kvačicu pored dobro odrađenog europskog naputka, izjavila je. Tvrdi u praksi prava iz zakona osobe s najtežim stupnjem oštećenja neće moći realizirati.

Dijelu najtežih invalida smanjuju se prava, smatra i Damir Bajs (Fokus).

Katarina Nemet (IDS) rekla je da se 15 godina čekalo na zakon a ne popisuje ni najosnovnije i pun je izuzetaka.

– Ostavlja se dojam potpunog nerazumijevanja osoba s invaliditetom jer primjerice na osobnog asistenta nemaju pravo djeca do 18. godine kao ni odrasle osobe s invaliditetom čiji član obitelji ima status njegovatelja, kazala je i dodala da se ne može oteti dojmu da osobe s invaliditetom i ovaj put iznevjerene.

Martini Vlašić Iljkić (SDP) neshvatljivo je kako se zbog ukupnog broja od oko 6000 roditelja njegovatelja radi “toliki nemir u javnosti, kao da će to državu dovesti do bankrota”.

Romana Nikolić (Socijaldemokrati) ustvrdila je da ministra Piletića treba poslati na popravni.

– Puna su vam usta inkluzivnog obrazovanja a onda djecu s teškoćama u razvoju bacate u socijalu, rekla je i ocijenila da je poruka zakona osobama s invaliditetom da za njih nema mjesta u društvu i da se o njima neće voditi adekvatna skrb.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) kritizira da se puno toga prebacuje na pravilnike, a pita imamo li dovoljno osobnih asistenata.

Jelena Miloš (Možemo!) poručuje kao bi država, da bi privukla nove asistente, morala im osigurati dostojanstvenu plaću i uvjete rada. Upozorava i kako se popisuje da će pravo na asistenta na maksimalni broj od 16 sati dnevno moći imati osobe s najtežim invaliditetom samo ako su samci.

– Te osobe nipošto ne mogu živjeti same pa ta satnica ostaje mrtvo slovo na papiru, rekla je.

Katarina Peović (RF) rekla je da je sve nastavak neuspjelog projekta Zaželi gdje se žene iznad 50 godina nije uspjelo zaposliti, pa će one sada biti bazen radne snage za osobne asistente.

Suprotno od oporbe, Ljubica Lukačić (HDZ) ocijenila je da će zakon omogućiti svim osobama s invaliditetom lakše, jednostavnije, bolje i kvalitetnije življenje, te da sprečava institucionalizaciju osoba s invaliditetom.

Hrvatska
Politika