Petrov: Građani žive lošije; Plenković: Nismo stajali skrštenih ruku

Ublažili smo efekte energetske i prehrambene krize, inflatornih pritisaka, rekao je premijer u saborskom aktualnom prijepodnevu Petrovu
božo petrov Patrik Macek/PIXSELL

Zastupnik Božo Petrov (Most) rekao je da građani žive lošije nego lani, na što mu je premijer Andrej Plenković uzvratio kako je inflacija s kojom smo suočeni „novum za cijelu generaciju“ i izvan je njezinog utjecaja, ali da Vlada nije stajala skrštenih ruku.

Ublažili smo efekte energetske i prehrambene krize, inflatornih pritisaka, rekao je premijer u saborskom aktualnom prijepodnevu Petrovu koji je, pozivajući se na podatke zavoda za statistiku, upozorio da građani žive lošije nego lani. Prosječna plaća je 7558 kuna, ona je rasla, no rastao je i indeks potrošačkih cijena, rekao je Petrov, pozivajući premijera da Vlada pokaže više hrabrosti, smanji porez na dohodak, uvede fiksni dječji doplatak i poveća odbitak na pet tisuća kuna.

Plenković uzvraća kako su zahvaljujući Vladinim mjerama cijene struje i plina za građane i gospodarstvo tri do pet puta jeftinije nego da su prepuštene tržišnim cijenama. To su antiinflacijske mjere, naglasio je.

Sačić (HS): Hoće li se vratiti služenje vojnog roka?

Željko Sačić (HS) podsjeća da je od 2008. „zamrznuto“ služenje vojnog roka, pa pita razmišlja li Vlada o nekoj vrsti vojnog osposobljavanja i vraćanju služenja vojnog roka.

Što se tiče osposobljavanja, imamo model poticanja dragovoljnog služenja vojnog roka, sredstava u proračunu je dovoljno, odgovara mu premijer. Navodi i kako će za godinu dana, kada počnu dolaziti (borbeni avioni) Rafalei, osjećaj sposobnosti naše vojske biti sasvim drugačiji, te da treba imati u vidu i razgovore sa saveznicima da i dalje opremamo zrakoplovstvo, ali i druge vidove vojske.

Sačić ustrajava da nije dobio odgovor na ključno pitanje, te ističe da 20-ak država uvodi, odnosno razmišlja o uvođenju vojnog roka.

Ministar znanosti i obrazovanja potvrdio je Josipu Begonji (HDZ) da je Vlada osigurala pola milijarde kuna kako bi od sljedećeg polugodišta svaki učenik osnovne škole imao barem jedan obrok. O mogućnostima same škole ovisit će hoće li biti topao ili hladni obrok, kazao je i dodao kako osnivači škola mogu osigurati dodatne iznose za prehranu i tako omogućiti da bude kvalitetnija nego je sada.

Ermina Lekaj Prljaskaj pitala je ministra vanjskih poslova kada će hrvatska djeca na Kosovu početi pohađati nastavu iz predmeta Hrvatski jezik na standardnom hrvatskom jeziku. Nastavnici u osnovnim školama, zaduženi za edukaciju hrvatske djece, taj proces ne provode po programu Hrvatske, precizirala je.

-Nastava se temeljem skromnih mogućnosti odvija temeljem nastavnog programa Srbije- potvrdio je Gordan Grlić Radman i najavio da bi 15-ak djece trebalo dobiti obrazovne materijale, a u suradnji s Carnetom dogovorena je donacija 17 prijenosnih računala i interaktivna ploča.

A onda će se nastaviti sa slanjem određenih obrazovnih materijala ne samo za Hrvatski, nego i za Povijest, Zemljopis, kazao je.

Izjavio je i kako očekuje da Kosovo u svoj ustav unese i Hrvate kao manjinu.

Hrvatska
Politika