Petek: Mora li u netko umrijeti da bi Grad prestao sijati pretplaćene plastične stupiće?
Nedavno smo svjedočili apsurdnoj situaciji u kojoj se kombi Hitne pomoći nije mogao probiti Gundulićevom ulicom zbog više od tisuću plastičnih stupića posijanih u centru grada. Svaki je komad plaćen 216,25 eura (s PDV-om). Grad stupićima opskrbljuje tvrtka Cestodom, koja je razvila poslovanje s Gradom u vrijeme Milana Bandića, napisao je Petek na društvenim mrežama.
Pita se mora li u Zagrebu netko umrijeti zato što se Hitna pomoći nije mogla probiti zbog nestručno posijanih plastičnih stupića ili netko stradati u požaru zbog nemogućnosti prolaska vatrogasaca da bi Grad prestao sijati plastične stupiće zato što je to tražila neka udruga ili na inicijativu građana?
– Posljednjih smo mjeseci mogli čitati mišljenja rijetkih prometnih stručnjaka koji su javno istupali sa stavom da neke od preinaka u prometu realizirane posljednjih godina, poput smanjenja voznih traka zbog biciklističkih staza ili tzv. pješačke zone, predstavljaju opasnost za sigurnost prometa – piše Petek.
Nije se dogodila promjena u provedbi javne nabave u Gradu i Holdingu
Dodaje da je više puta ukazivao na to da se od 2021. godine nije dogodila potrebna promjena u politici provedbe javne nabave u Gradu i Holdingu.
– Poslije potpisivanja basnoslovnih ugovora s Pripuzovim tvrtkama o zbrinjavanju otpada i Viatorom o nabavi vozila, ovo je novi primjer u kojem su uvjeti natječaja i dalje detaljno propisani do takvih sitnica da ih može zadovoljiti samo ekskluzivni uvoznik elastičnih stupića. Cestodom je 2021. godine od Grada uprihodio 81.167 eura (s PDV-om), a nakon promjene vlasti 2023. ta je tvrtka potpisala dvogodišnji ugovor s Gradom Zagrebom težak 189.500 eura, plus PDV – piše Petek.
Ističe da su stupići uvelike preplaćeni, jer je tržišna cijena sličnih, drugih proizvođača puno niža!
– Ili stari kadrovi u gradskoj javnoj nabavi koje je Tomašević zadržao i dalje podmeću iste uvjete ovog natječaja ili ove koji su “formalno” na vlasti ne brine što njihovi zaposlenici rade, piše Petek.
– Koja je od tih dviju mogućnosti gora zaključite sami, ali Zagrepčani su svejedno na čistom gubitku – kaže Petek.
Podsjeća da su građanima ne tako davno oči su nam mazali obećanjima: “Jedan od načina stabiliziranja gradskih financija je uvođenje kompetitivnih javnih nabava kroz koje se, uvjereni smo, može godišnje uštedjeti oko 300 milijuna kuna u Gradu Zagrebu i još toliko u Holdingu.”
Zagreb samo načelno zastupa inkluzivnost
Također, dodaje da se Grad Zagreb hvali da je Europska prijestolnica inkluzivnosti, a samo načelno zastupa inkluzivnost osoba s invaliditetom.
– Stupići ni po kojem propisu nisu obvezni, ali oznake za slijepe jesu zakonska obaveza. Prema Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti svaki pješački prijelaz mora imati odgovarajuće taktilne oznake (na isti način primjerice kao što rubnici moraju biti spušteni za osobe u kolicima), no u Zagrebu ogroman broj prijelaza nema te zakonom propisane oznake kaže Petek.
Za kraj piše da u skoro četiri godine svojeg mandata aktualna vlast nastavlja s ignoriranjem uvođenja elemenata pristupačnosti na zagrebačkim ulicama, a istovremeno troše enormni novac na elastične stupiće, na veselje uvoznika i ponekog člana udruge biciklista koji naivno vjeruje da je zaštićeniji iza preplaćenog plastičnog stupića.
