Perković: Pomoglo bi nam da država spusti još nekih funkcija i odgovornosti na općine

Na čelu tih promjena nalazi se načelnik Bruno Perković, koji je kroz dosadašnji mandat najavio, ali i realizirao niz značajnih projekata – od izgradnje kanalizacije, preko ukidanja prireza i povećanja rodiljnih naknada, pa sve do stvaranja nove poslovne zone i planova za izgradnju osnovne škole.

U razgovoru voditeljem Podcasta 01Portala Marijanom Opačkom načelnik Perković osvrnuo se na dosadašnje rezultate, izazove koji su obilježili aktualni mandat, kao i na njegovu viziju razvoja općine u narednim godinama.

– Mi smo imali jako zahtjevan i težak mandat u provedbi projekata koje smo si zacrtali. Puno je toga, gotovo četiri petine vremena kod svih kapitalnih projekata odlazi na pripremu. Na terenu nemamo realizaciju kakvu smo planirali, ali smo odradili lavovski posao u onom dijelu gdje se treba odraditi, prije svega imovinsko-pravni poslovi oko izvlaštenja i gdje treba projekte dovesti do građevinske dozvole. Jedan od kapitalnih projekata je groblje u Stupniku, to nije projekt koji vrijedi samo za našu općinu, to je i za jedan dobar dio zagrebačkih naselja. Tu smo ušli prije šest godina u taj projekt i sad smo tek došli do faze da možemo dobiti građevinsku dozvolu – ispričao je Perković.

Stogodišnji projekt

Navodi da je to stogodišnji projekt.  – Velik je to objekt, bit će i izuzetno skup u odnosu na naš proračun. Ideja je da se projekt financira sam od sebe, to je i logično, proračun neće trpjeti, nego prodajom grobnih mjesta će se isfinancirati, ali sama provedba projekta, sad je procijenjena vrijednost oko 8,5 milijuna eura. To je prva faza, druge dvije faze su i manje pa neće biti toliko financijski zahtjevne. Općinski proračun u realizaciji je oko 6,5 milijuna pa se tu može vidjeti neki okvir prihoda koje imamo – kaže.

Kao još jedan bitan projekt naveo je županijske ceste sv. Benedikta u suradnji sa županijom.  – Tu imamo potpisan sporazum u četiri faze za oko četiri kilometra ceste. Sad smo uspjeli riješiti sve nagodbe tek za prvu fazu koja je oko 600 metara – rekao je.

Hektar zemljišta rezerviran za vrtić

Naveo je da su ovo dva velika i zahtjevna projekta, ali bilo je i onih manjih.  – Jedan od njih je dječji vrtić. Imamo sreću da nam privatni dječji vrtić ima dovoljno kapaciteta, naša su sva djeca u pravilu zbrinuta. Ono što je naša prednost jest da dajemo dosta veliko sufinanciranje pa, između ostalog, ljudi mogu birati gdje će u vrtiće. Neki ne idu na području općine Stupnik. Uglavnom, pripremili smo projekt na jednom velikom zemljištu, oko hektar je rezerviran za dječji vrtić i pripremamo se u iduće dvije ili tri godine u realizaciju tog projekta. Očekujemo zbog naseljavanja i dobrog razvoja općine da ćemo u tom nekom vremenu morati imati veće kapacitete –  kaže Perković.

Kao jedan od problema izdvaja to što su zemljišta u vlasništvu države, pa povratak takvog zemljišta može biti dugotrajan proces.

– Općina nema svog vlastitog zemljišta, sami planovi koji se tiču stambenih investicija, mi ne bismo to izvodili niti imamo snagu proračuna za takvo što. Problem je u tome što zahtjev komunalnih projekata koje mi trebamo, morat ćemo ih graditi minimalno deset godina. Sad da se upuštamo u neke stambene stvari, ne bi imalo smisla što se tiče javnih izdvajanja za to, a to su većinom građevinske privatne parcele. Postoji nešto državnih za koje svatko može dati zahtjev privatno da se otkupe, to je moguće, ali od privatnih vlasnika je dosta parcela i u zadnje vrijeme se dosta gradi – kaže.

Veliki broj građevinski projektata

Navodi da su u protekle dvije godine imali 96 zahtjeva za gradnju stambenih zgrada.  – Sad ih se trenutačno gradi devet, baš u izgradnji, s tima da je za 46 komada izdane građevinske dozvole. Imamo još i dosta zahtjeva za izgradnju obiteljskih kuća. Mogu sad otvoriti i temu prostornog plana, 27. ožujka na sjednici je donesen novi prostorni plan, tu smo tu priču oko zgrada malo i usporili i zaštitili jer su nam odredbe bile dosta ne samo liberalne nego neprecizne pa su ih onda mogli projektanti dosta labavo tumačiti – rekao je načelnik.

Dodaje da projektanti  neke zelene površine stavljali pod parkirališta, tu su zapravo krali postotak zemljišta i preizgrađenost se dogodila na nekoliko lokacija, to smo zaustavili prostornim planom.

Želimo kontrolirano naseljavanje da ljudi imaju dovoljno prostora za život

Dodao je da je povećan i broj parkirnih mjesta na česticama, smanjili izgrađenost i povećali zelenilo.

– Mi zapravo veliku izgrađenost, bilo bi grubo reći da ne želimo, ali želimo kontrolirano naseljavanje da ljudi imaju dovoljno prostora za život. Da bi doveli ljude, morate im omogućiti komunalni standard. To je onih deset godina o kojima ja pričam, jer kad dođete, vama je čist zrak, zelena trava, mogućnost šetnje, sve vam je super, ali u provedbi u stvarnom životu, već za dvije godine dođete do potreba svih ostalih. Nećete doći tamo i biti samo sretni s travom i suncem i svježim zrakom. Treba vam sve, pristojna cesta, kanalizacija, voda, plin, struja, sve. Dobar dio tih stvari još nismo riješili i to je zadatak ne samo za idući mandat, nego barem za još dva ili tri da se to dovede u stanje da ne sličimo na neke preizgrađene dijelove urbanih naselja – rekao je Perković.

Dodaje da je  na tu  priču posebno ponosan. – Taj je plan išao u dvije javne rasprave, uvažili smo sve moguće komentare i stručnjaka i naših mještana i mislim da imamo kvalitetan dokument – rekao je.

Kazao je da su od Ministarstva prostornog uređenja dobili dva puta po 30.000 eura za izmjenu temeljnog plana, odnosno za digitalizaciju plana i za digitalizaciju uređenja urbanističkog centra.

– Sad u toj digitalizaciji ćemo još imati mogućnosti izmjena plana, a onda sve odredbe koje smo mijenjali na terenu, ako se pokaže da ih treba dorađivati, imamo priliku to napraviti. Mislim da će Stupnik tih nekih idućih desetak godina izgledati i naseljeno, ali s mogućnošću ugodnog načina života – rekao je.

Povezanost sa Zagrebom

Govorio je i o povezanosti sa Zagrebom. Kad je u pitanju javni prijevoz, kaže da postoje dvije autobusne linije prema Gradu Zagrebu.

– Te su linije jako stare i vozni red ne zadovoljava, ali one imaju karakter međužupanijske linije i njenu izmjenu mogu napraviti isključivo u suradnji Grad Zagreb i Zagrebačka županija. To je nespretno zakonsko rješenje jer sve ostale županije imaju svoja središta unutar sebe. Nama je zapravo glavni grad Zagreb jer županija nema neko veliko središta kojem svi gravitiraju i zapravo morate ići na višu instancu da bi uredili promet na svom području i tu nastaje puno problema – rekao je.

– Županija i Grad Zagreb bi trebali raspisati nove natječaje na koje se ZET vjerojatno ne bi ni javio i trebao bi ići novi prijevoznik, kao što je to županija napravila za svoje interne linije, a za to u ovom trenutku nema ni volje ni sluha i nažalost, ostajemo na tom nekom statusu quo”, istaknuo je Perković koji smatra da je vrijeme da se u novom mandatu i to pokuša riješiti. “Dobro je da je Zagrebačka županija dok je mijenjala mrežu županijskih linija uvela novu liniju Stupnik-Samobor, to je odlična priča za nas jer jednako kako je Zagreb glavno središte, Samobor nam je dosta bitan grad i tamo postoji jako puno sadržaja koji su jednako kvalitetni kao zagrebački, a naši mještani ih mogu koristiti – naveo je, pojašnjavajući da mještani zapravo imaju besplatan prijevoz do Samobora, što je posebno pogodno za umirovljenike i učenike.

– Što se tiče željeznice, mi nemamo željezničku stanicu na području općine Stupnik, ona je relativno blizu nas, u Hrvatskom Leskovcu, to je granično naselje u Zagrebu, ali nemamo ovlasti organizirati bilo kakav javni prijevoz između dvije županije i tu je osnovni problem tako da bi ta priča trebala biti riješena s Gradom Zagrebom – naveo je Perković.

Rimac automobili i u Stupniku

Osvrnuo se i na suradnju s Rimac automobilima, navodeći da je tamo otvorena poslovna zona od 14 hektara koju su kroz natječaj dobili na 69 godina.  – Trenutačno su u gradnji tog pogona, to bi trebale biti testne hale za sklopove njihovih vozila i dobili smo njihov izvještaj prošle godine, sad ćemo tražiti u kojoj su fazi izvedbe. Vjerujem da će to u nekim rokovima kako je ugovorima predviđeno biti završeno i to je jedna dobra priča za sve – kazao je, dodajući da ne zna u kakvoj su oni fazi poslovanja.

“Sve to izgleda impresivno, u ovom trenutku je to u pogonu i to je velika stvar, zaposlena je hrpa ljudi i vjerujem da je to izuzetno važno i mislim da će se to pokazati kao jedna velika prednosti.”

Navodi da tamo postoji nešto prostora na koje će se s vremenom širiti, ali trenutačno još ne jer to infrastruktura ne dozvoljava.  – Postojeće zone koje imamo u naseljima Gornji i Donji Stupnik su dovoljno velike i nisu iskorištene i nećemo se za sada baviti njihovom okolinom jer bi tamo trebali posebno graditi infrastrukturu koja bi bila izuzetno skupa, a u ovom trenutku nam to nije interes – kaže.

Stupnik ima daleko više radnih mjesta od svojih stanovnika

Komentirao je i razvoj lokalnog poduzetništva, navodeći da u ponedjeljak potpisuju i ugovore s poduzetnicima za nove poticaje za ovu godinu.  – Interes je odličan, u pravilu potičemo isključivo novoosnovana poduzeća do tri godine starosti, pomažemo da se ustroje, da narastu, a dalje su sami na sebi. Uvijek su iskorištena sva sredstva, sigurno da ćemo to na neki način proširiti, zasad osluškujemo koje su potrebe u tom smislu i odaziv je odličan. Ovo je treća godina otkad dijelimo poticaje i svi koji su ih dobili su ustrojili svoje poslovanje, pojačali i to je jako bitna stvar za nas. Važno je naglasiti da općina Stupnik ima daleko više radnih mjesta od svojih stanovnika, to je jedno od prednosti mjesta gdje mi živimo. Kad se preselite kod nas, vrlo vjerojatno ćete moći naći posao u svojoj struci – rekao je.

Škola može biti najranije izgrađena 2028. godine

Perković je komentirao i u kojoj je fazi projekt nove osnovne škole, navodeći da ove godine učenici još neće u te prostore.

– Postoji niz okolnosti zbog kojih je to tako. Prije svega treba naglasiti da je škola županijski projekt, nijedna općina u zagrebačkoj županiji nije samostalno gradila školu niti je to sposobna svojim proračunom napraviti. Škola je zasad veličine za 300 i nešto djece, oko 10 milijuna eura košta. Općinski proračun je 6,5 milijuna i to je nemoguće napraviti, niti jedna općina to nije radila – rekao je.

Kaže da je zakonski za gradnju škole zadužena županija, za male gradove i općine.

– Općina provodi taj projekt, na Ministarstvu znanosti je idejno rješenje koje trebaju odobriti jer sve županijske škole je županija odlučila prijaviti na Nacionalni plan oporavka i otpornosti kojim se financira izgradnja škola u svrhu jednosmjenske nastave. Dakle, cijela Hrvatska ulazi u taj plan i zato je prije nekih tri-četiri godine promijenjen smjer i županijska skupština je donijela odluku da se neće više iz vlastitih izvora ni financirati – rekao je Perković prema čijim procjenama škola može biti najranije izgrađena 2028. godine.

O planovima za sljedeći mandat

Komentirao je i planove za sljedeći mandat.

– Moramo završiti cestu sv. Benedikta, počeli smo graditi prvu fazu, imamo osigurana sredstva, građevinska dozvola će kroz par mjeseci biti izdana, nakon toga ide natječaj za radove, taj dio priče bi trebao početi do kraja godine, čak možda i gotov jer je to relativno mala trasa. Ono što trenutačno radimo i to je veliki projekt, to je glavni vod kanalizacije koji je blizu 1,8 milijuna eura, zahtjevno je. To je kapitalni projekt za općinu – kaže.

Prijavili su i pješačko-biciklističku stazu, a tu je i proširenje mosta.

– Jedan veliki upitnik nad projektom kanalizacije, puno mještana je zainteresirano, nestrpljivi su, to je kanalizacija u Donjem Stupniku, to je životno važna tema, nismo je uspjeli realizirati jer na početku mog prvog mandata, to je velika građevinska dozvola za 13 kilometara kanalizacije u cijelom naselju koji vrijedi oko šest milijuna eura, to iz vlastitog proračuna ne bi mogli nikako. Dogovorili smo da ide u financiranje putem aglomeracije za EU sredstva. Za nas je to krucijalna priča. I tu sami ne možemo ništa – kaže.

Država bi nam trebala spustiti još funkcija i novaca

Za kraj se osvrnuo na komunikaciju s građanima, kao i uključenost građana u općinske priče.

– Siguran sam da kao i na sve ima primjedbi, meni se čini da komunikacija solidna. Mi se trudimo maksimalno, kolege su susretljive, pokušavamo rješavati stvari koje nisu u našoj nadležnosti, ljudi nam dolaze sa svim i svačim, ne moraju oni to ni sve znati, trudimo se maksimalno da ih uputimo u stvari, potrudimo se za našu nadležnost. Ono što bi možda pomoglo je da država spusti još nekih funkcija i odgovornosti i da nam za to da još više novaca – kaže naš sugovornik.

Dodaje da bi ljudi bili puno zadovoljniji da mogu svoje stvari rješavati unutar općine, a ne da ih moramo slati van za neke stvari.

– Inače, u Europi je neka praksa da se gotovo 20 posto javno prikupljenih sredstava spušta na najnižu lokalnu razinu, kod nas kad maknete Grad Zagreb, sve ostale jedinice lokalne samouprave ne uprihode ni 10 posto prihoda javnih, a vrlo je zanimljivo da smo često tema problema ustroja i financija države. Manje od 10 posto financija se slije u naše proračune, a pokušava se cijelo vrijeme na nama uštedjeti. To je nevjerojatno – rekao je.