Panian: Hrvatska uporno izbjegava transformaciju otpada u energiju

Nenad Panian, gradonačelnik Dugog Sela je na poziv Privredne komore Srbije tokom lipnja boravio u Beogradu gdje je sudjelovao u panel raspravi komunalne konferencije Public Utilities For All.

Potom je na poziv francuske multinacionalne korporacije Suez / Veolia koja je kroz koncesiju izgradila energanu na komunalni otpad u Vinči posjetio samo postrojenje u probnom radu, neposredno pred njegovo službeno puštanje u pogon 1.7. ove godine. Panian je u sklopu delegacije komunalnog sektora prethodno još krajem prošle godine posjetio sjedište tvrtke Suez u Parizu, kao i komunalna postrojenja u Parizu, te u gradovima Le Havre i Versailles, čime se na licu mjesta upoznao s glavnim karakteristikama modela “waste to energy” te sa strogom francuskom okolišnom regulativom.

U energani će godišnje završiti 60 posto ukupno prikupljenog  beogradskog otpada

Beogradska energana je snage 103 MW i nalazi se u u Centru za gospodarenje otpadom u Vinči, izgrađenom kroz javno-privatno partnerstvo. Na lokaciji u Vinči se na novom odlagalištu zbrinjava dio otpada (oko 170.000 tona) te se proizvodi električna i toplinska energija iz miješanog komunalnog otpada (oko 340.000 tona). U Centar bi se godišnje trebalo dopremiti oko 510.000 tona otpada (što je bila količina beogradskog otpada u trenutku početka projekta), međutim, količina dopremljenog otpada je već sada u porastu, budući kako se prošle godine ukupno dopremilo oko 630.000 tona otpada, a u energani će godišnje završiti oko 60% ukupno prikupljenog otpada. Zapravo, nominalni kapacitet je 43,6 t/sat i francusko/japanski koncesionari ističu kako se u Vinči sada proizvodi “zelena električna i toplinska energija”, što je prvi slučaj u ovom dijelu Europe, piše Komunal.hr. 

Koncesionar je međunarodni konzorcij ulagača sastavljen od vodećih tvrtki – japanske kompanije Itochu, francuske korporacije Veolia Grupa koja je nedavno preuzela najvećeg nacionalnog konkurenta tvrtku Suez, a koji je pred više godina započeo proces izgradnje Centra u Beogradu. U vlasništvu je i paneuropski fond Marguerite sa sjedištem u Luksemburgu. U JPP projektu sudjeluju i nadležne službe za zaštitu okoliša Grada Beograda, kao i javna komunalna i elektroenergetska poduzeća. Projekt u vrijednosti od skoro 400 mil. EUR realiziran je uz podršku Međunarodne financijske korporacije (IFC), Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) i Austrijske razvojne banke (Oesterreichische Entwicklungsbank AG – OeEB). Sukladno ugovoru, tvrtka Beo Čista Energija d.o.o. je u sklopu Centra za gospodarenje otpadom u Vinči izgradila više novih postrojenja s ciljem pružanja usluga gospodarenja otpadom, njegovog zbrinjavanja, ponovne upotrebe i odlaganja, kao i pretvorbe otpada u energiju, a postrojenje je bilo u probnom radu od 2022. godine.

Zagrebačka županija već sada ima ozbiljan problem s komunalnim otpadom

U najnovijem priopćenju tvrtke Beo Čista Energija d.o.o. navodi se kako su u potpunosti preuzeli upravljanje Centrom i energetskim postrojenjem te kako će energana osigurati električnu energiju za pet posto i toplinsku energiju za deset posto beogradskih kućanstava, čime se Beograd svrstava uz sam bok mnogim europskim prijestolnicama koje na sličan način rješavaju rastući problem s zbrinjavanjem komunalnog otpada.

Nakon posjete Centru i energani u Beogradu gradonačelnik Panian je izjavio:

– Zagrebačka županija već sada ima ozbiljan problem s komunalnim otpadom, a situacija s otpadom u Gradu Zagrebu dodatno povećava pritisak na sve gradove i općine u prstenu. Ne razumijem kako mogu uredno funkcionirati energane u Kopenhagenu ili u Bruxellesu, ili poznati slučaj iz Beča, a ne mogu slične energane u Hrvatskoj, koja je među najgorim EU zemljama kada je u pitanje odlaganje komunalnog otpada na odlagališta, rekao je Panian.

Dodao je da je s kolegama gradonačelnicima sam prethodnih godina bio i u Istanbulu u posjeti najvećoj europskoj spalionici otpada koja je uz pomoć bioplinskih postrojenja također riješila cijele planine komunalnog otpada koji se desetljećima gomilao na periferiji višemilijunskog grada, piše Komunal.hr.

– Energana sa japanskom tehnologijom se pokazala kao jedino učinkovito rješenje, a gradske vlasti su zadovoljne jer komunalni otpad i njegovo nekontrolirano odlaganje više nisu prijetnja za okoliš, nego se otpad učinkovito pretvara u energiju. Mnoge razvijene zemlje pokazuju kako se treba odlučno uloviti u koštac s komunalnim otpadom, pa osim što rade na prevenciji i smanjivanju nastanka otpada, kao i na recikliranju prikupljenih sirovina, tako rade i na trajnom rješavanju nereciklabilnog ostatka koji može biti zatrpan u zemlju ili energetski oporabljen. Hrvatska uporno izbjegava transformaciju otpada u energiju i nastavlja sa starom politikom punjenja odlagališta, rekao je Panian.

Iz slučaja Vinča i Hrvatska može izvući pouke i preporuke

Čestitao je kolegama u Beogradu koji su na ovaj način kroz koncesiju dugoročno riješili problem gomilanja otpada, a postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije pomaže u ublažavanju energetskih potreba grada.

– Posjetio sam i staru beogradsku deponiju u neposrednoj blizini Centra, a ista sa preko deset milijuna tona nagomilanog otpada izgleda zastrašujuće, no za nju je sada poboljšana zaštita od požara i riješeno je pročišćavanje otpadnih voda prije njihovog slijevanja u Dunav. Iz slučaja Vinča i Hrvatska može izvući pouke i preporuke. Nema dvojbe kako Hrvatskoj trebaju suvremena, moderna, ekološka i praktična rješenja po uzoru na druge europske metropole poput Pariza, Helsinkija ili Stockholma i krajnje je vrijeme da se i u Hrvatskoj započne proces transformacije komunalnog otpada u energiju, naglasio je Panian.