Ovo su trenutačno najplaćenija i najpotplaćenija zanimanja u Hrvatskoj
Zanimanje s najvišom prosječnom mjesečnom plaćom u 2024. bilo je ono “lead developera”, u visini od 2.723 eura, dok su najpotplaćeniji radnici bili frizeri, spremačice i šivači, analiza je portala MojPosao.
Prema podacima servisa MojaPlaća, u 2024. godini prosječna mjesečna neto plaća s uključenim dodacima na plaću, u Hrvatskoj je iznosila 1.346 eura, što je 12 posto više nego prethodne godine, prenosi N1.
Medijan plaće je bio nešto niži i iznosio je 1.242 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od prosjeka.
– U odnosu na prošlu godinu medijalna plaća narasla je 15 posto, što ukazuje na činjenicu da su niže plaće rasle više nego visoke, kaže se u analizi.
Kada se promatra raspodjela plaća po platnim razredima, 44 posto građana nalazi se u rasponu od 1.000 do 1.500 eura. Prošle godine u tom platnom razredu bilo je 35 posto građana.
Pad udjela građana s nižim prihodima
Primjetan je i porast broja građana u višim platnim razredima. U kategoriji s primanjima od 1.500 do 2.000 eura nalazi se 18 posto građana, što predstavlja značajan rast u odnosu na prošlogodišnjih 11 posto. U najvišem platnom razredu, s primanjima iznad 2.000 eura mjesečno, ove godine je 10 posto građana, dok je prošle godine taj udio iznosio šest posto.
S druge strane, zabilježen je pad udjela građana s nižim prihodima. Mjesečna primanja manja od 1.000 eura u 2024. ostvaruje 27 posto građana, što je znatan pad u odnosu na 2023. godinu kada je gotovo polovica građana, njih 48 posto, pripadala ovom platnom razredu, kažu s portala Moj Posao.
IT prednjači po visini plaća
Unatoč padu potražnje za radnom snagom i valovima otpuštanja u IT industriji tijekom prošle godine, taj sektor i dalje prednjači po visini plaća, koje su u prosjeku 18 posto više od nacionalnog prosjeka te iznose 1590 eura. Ipak, rast plaća u IT industriji bio je skroman u odnosu na druge sektore, iznosivši tek pet posto, navodi se u analizi.
Iznadprosječne plaće bilježe i sektori financija i osiguranja, 1417 eura, proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, nafte, vode i otpada, kao i građevinarstva, arhitekture i nekretnina, s po 1403 eura.
Što se pak pojedinačnih zanimanja tiče, najpotplaćeniji radnicu u Hrvatskoj su frizeri, s prosječna 803 eura, spremačice s 844, šivači s 849, krojači s 872 te zaštitari s 883 eura
S druge strane, najviše plaćena zanimanja su ona iz područja IT-a, pa tako “lead developeri” zarađuju u prosjeku 2.723 eura, “android developeri” 2.597, IT arhitekti 2.569, a IT menadžeri u prosjeku stotinjak eura manje od toga.
Država je najviše dizala plaće
Najveći rast plaća zabilježen je u javnom sektoru, gdje su plaće u javnoj upravi i državnim službama porasle za “impresivnih” 21 posto, pri čemu je prosječna plaća zaposlenih u ovom sektoru lani iznosila 1.319 eura, istaknuto je. Značajan rast od 16 posto također je zabilježen u sektorima obrazovanja i znanosti te zdravstva i socijalne skrbi. U zdravstvu, prosječna plaća u 2024. godini iznosila je 1.301 euro, dok je u obrazovanju prosječna plaća bila 1.217 eura, navodi se.
Sličan trend vidljiv je i prema tipu vlasništva poduzeća, pa je tako najveći rast plaća ostvaren u javnoj i lokalnoj samoupravi, za 15 posto, te državnim tvrtkama, za 14 posto. U privatnim poduzećima zabilježen je nešto skromniji rast od deset posto u domaćim i devet posto u stranim kompanijama, stoji u analizi.
Ličko-senjska županija s najvećim rastom plaća
Najniže plaće, 18 posto ispod prosjeka, od 1.110 eura, bile su u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Sa 16 posto ispod prosjeka, odnosno 1.136 eura, slijedi Požeško-slavonska županija, a s 15 posto ispod prosjeka i 1.142 eura Virovitičko-podravska,
S druge strane, najviša prosječna neto plaća lani je isplaćena u Gradu Zagrebu, a iznosila je 1.464 eura, što je devet posto iznad prosjeka, uz rast na godišnjoj razini za 12 posto.
Najveći rast u odnosu na prošlu godinu zabilježila je Ličko-senjska županija, 21 posto, na 1.229 eura, te Bjelovarsko-bilogorska i Sisačko-moslavačka, s po 15 posto, na 1.227 odnosno 1.177 eura, pokazala je analiza.
I lani je bila izražena razlika u primanjima između muškaraca i žena, pri čemu su muškarci u prosjeku zarađivali 17 posto više. Pritom, prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.464 eura, 11 posto više u odnosu na 2023. godinu. S druge strane, prosječna plaća žena iznosila je 1.256 eura, uz rast za 13 posto na godišnjoj razini.
VSS-ovci u prosjeku s 29 posto većom plaćom od SSS-ovaca
Kada se promatra dobna struktura, radnici do 24 godine zarađivali su 15 posto manje od prosjeka, no njihove su plaće porasle za značajnih 12 posto u odnosu na prethodnu godinu. Stariji ispitanici, očekivano, imali su viša primanja, s prosječnom plaćom od 1.391 eura, iako je njihov rast plaća bio skromniji, osam posto.
Analiza prema radnom iskustvu pokazuje da su radnici bez iskustva u prosjeku zarađivali 1.092 eura, što je 19 posto manje od prosjeka, dok oni s jednom do dvije godine iskustva primaju 1.169 eura, što je 13 posto manje od prosjeka. Do razine prosječne plaće dolazi se s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega primanja postaju iznadprosječna. Tako zaposlenici s deset godina radnog staža zarađuju u prosjeku 1.476 eura, što je 10 posto više od nacionalnog prosjeka, navodi se.
Predvidivo, zaposlenici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja ostvaruju značajno viša primanja u odnosu na one s kraćim stažem i nižom razinom obrazovanja. Tako, zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili poslovnom školom (MBA) zarađuju u prosjeku 52 posto više od prosječne plaće, 2.048 eura, a osobe s visokom stručnom spremom 1.512 eura, što je 12 posto iznad prosjeka i 29 posto više od radnika sa srednjom stručnom spremom, čija su prosječna primanja 1.173 eura, navodi se u analizi portala Moj Posao.
