Ovo doba dana obično se doživljava kao veoma ugodno
Britanski znanstvenici su proveli istraživanje u kojem su otkrili dio dana koji je mnogima omiljen.
Bez obzira koristite li dragocjeno jutarnje vrijeme za šetnju psa, molitvu ili sabranost, hranjenje obitelji ili uživanje u toplom napitku, studija iz siječnja 2025. koju je vodio tim od tri britanska doktorska istraživača psihobiologije, a zatim objavljena u prestižnom British Medical Journalu Mental Health, pokazala je da se ovo doba dana obično doživljava kao veoma ugodno, prenosi N1.
Istraživači su analizirali podatke 49 218 odraslih osoba tijekom dvogodišnjeg razdoblja počevši od ožujka 2020. (početak pandemije – mentalno zdravlje postalo osjetljivije u mnogim dijelovima svijeta). Koristili su upitnike i numerirane ljestvice kako bi kvantificirali depresivne simptome, anksioznost, opću dobrobit i usamljenost sudionika tijekom dvogodišnjeg razdoblja istraživanja. Zabilježili su otprilike 18 promatranja po osobi, što je ukupno 908.769 promatranja tijekom njihovih naknadnih sesija.
Pronašli su trendove koji upućuju na to da doba dana ima značajan utjecaj na mentalno zdravlje i dobrobit.
– Iako su razlike u vremenu bile male, ishodi su dosljedno bili najbolji rano tijekom dana, napisao je tim istraživača.
Sudionici su zaista, u prosjeku, iskusili najnižu razinu depresije, anksioznosti i usamljenosti ujutro. Također su izvijestili o svojoj najvišoj razini sreće, zadovoljstvu životom i većem uvjerenju da je život vrijedan truda.
Istraživači su također primijetili da postoji najsretnije vrijeme u tjednu.
– Mjerenja mentalnog zdravlja bila su najlošija sredinom tjedna, s jutarnjim olakšanjem od simptoma depresije i anksioznosti koji nisu pronađeni utorkom i srijedom, istaknuo je tim. Ipak, petkom i nedjeljom, koji se obično povezuju sa slobodnim vremenom, pokazali su najniže razine anksioznosti.
Klinika Cleveland savjetuje da ne trebate čekati da se osjećate loše kako biste bi vam briga o mentalnom zdravlju bila prioritet. Kako biste ostali raspoloženi, stručnjaci preporučuju: izlazak vani i boravak u prirodi; redovito vježbanje; jedite hranu koja pomaže u regulaciji raspoloženja, uključujući mnogo voća i povrća i manje prerađene hrane; vježbe dubokog disanja, meditacije ili svjesnosti (mindfulness); pokušajte svjetlosnu terapiju.
Stručnjaci klinike Cleveland dodaju da bi se mogli uzeti u obzir i drugi čimbenici kada je u pitanju loše raspoloženje, poput temeljnog zdravstvenog stanja, otežanog sna, hormonalnih promjena, nuspojava uzimanja lijekova ili supstanci ili stanja mentalnog zdravlja. Razgovarajte sa svojim liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje kako biste saznali više o tome na što bi vaši obrasci raspoloženja mogli ukazivati i kako utjecati na njih na zdrav način.
