ORaH nudi rješenje za priuštivo stanovanje: Najam stana od 80 četvornih metara stajao bi oko 400 eura
Prema ORaH-ovom modelu mjesečni najam stana od 80 četvornih metara stajao bi oko 400 eura. Ali ne bez angažmana jedinice lokalne samouprave.
– Računica je prilično jednostavna. Ako se jedinice lokalne samouprave odluče graditi stanove na vlastitom zemljištu i odreknu se pristojbi za lokacijsku i građevinsku dozvolu, onda kvadrat stana dolazi blizu etalonske vrijednosti koja je u ovom trenutku oko 1200 eura. Samom jeftinijom gradnjom cijena najma može se spustiti na nižu razinu. U ovom modelu kreditna zaduženja postoje samo formalno jer se gradnja financira kreditima banaka koji se vraćaju iz najamnine koju plaćaju stanari. U ovih 5 eura bilo bi uključeno održavanje i minimalni trošak realizacije, što znači da bismo u relativno kratkom roku mogli izgraditi, samo sa zaduženjem kod banaka, nekoliko desetaka tisuća stambenih jedinica u cijeloj Hrvatskoj, a koje bi imale tu jedinstvenu cijenu najma – istaknuo je gradski zastupnik ORaH-a Zorislav Antun Petrović.
Pravo najma bi moglo biti nasljedno
Grad poput Zagreba, koji ima dobar kreditni rejting, mogao bi se zadužiti kod banaka po povoljnoj kamatnoj stopi, koja bi prema ORAH-ovoj računici bila oko 4 posto.
– Bitno je za naglasiti da se teret najma stavlja na građevinsku vrijednost, a ne na tržišnu vrijednost nekretnine. Građevinska vrijednost je dvostruko manja od tržišne, i u ovom načinu najma se amortizira građevinska, a ne tržišna vrijednost. Zato je cijena najma daleko manja od tržišne cijene najma – pojašnjava vlasnik karlovačke tvrtke za upravljanje zgradama Davor Petračić.
Pravo najma bi, prema ORaH-ovom prijedlogu, moglo biti nasljedno uz mogućnost kupnje stanova nakon otplate kredita uz plaćanje PDV-a. Novac od otkupa bi se onda mogao reinvestirati u gradnju novih stanova. Ključno je da se ovakvi objekti ne grade u središtima gradova kako bi se izbjegla nelojalna konkurencija privatnom kapitalu, ali u dosegu javnog prijevoza. Model ima i demografski učinak jer mladima omogućava samostalan život. U ORaH-u navode da bi objekte trebalo dati na upravljanje lokalnim tvrtkama koje se time bave, kako se ne bi stvarali dodatni troškovi zapošljavanja putem novoosnovanih agencija i fondova.