Oporba upozorila na dugotrajnost sudskih postupaka radi vraćanja djeteta

Saborski zastupnici podržali su zakonski prijedlog o bračnim sporovima i stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece
hrvatski sabor Patrik Macek/PIXSELL

Saborski zastupnici podržali su zakonski prijedlog o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece, a oporba je upozorila na dugotrajnost u postupanjima sudova radi vraćanja djeteta.

– Prijedlogom zakona o provedbi Uredbe EU-a od 25. lipnja 2019. uspostavljaju se jedinstvena pravila o nadležnosti za razvod, zakonsku rastavu i poništaj braka te za sporove o roditeljskoj odgovornosti s međunarodnim elementom, rekla je državna tajnica u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Margareta Mađerić.

Istaknula je da se zakonom naglašava važnost dobrobiti djeteta i izražavanja njegova mišljenja u postupku te žurno postupanje.

Kao središnje tijelo RH za provedbu te Uredbe određuje se Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, a tijela nadležna tijela za njezinu provedbu su određeni sudovi, Hrvatski zavod za socijalni rad i Centar za posebno skrbništvo.

I vladajući i oporba podržali su taj zakonski prijedlog pri čemu je oporba upozorila na dugotrajnost u postupanjima sudova radi vraćanja djeteta.

Martina Vlašić Iljkić (Klub SDP-a) rekla je de prijedlogom zakona propisuje da sudovi svakog stupnja trebaju donijeti odluku u postupcima povratka djeteta u slučajevima protupravnog odvođenja i zadržavanja najkasnije šest tjedana od pokretanja postupka, osim ako zbog iznimnih situacija to nije moguće.

No, upozorila je da je Europski sud za ljudska prava uputio niz kritika na dugotrajnost u postupanjima hrvatskih sudova radi vraćanja djeteta pri čemu se nekada rok od šest tjedana premašio na 112 tjedana, a u jednom slučaju na čak 151 tjedan.

Pozvala je Ministarstvo pravosuđa da razmotri dosadašnje slučajeve međunarodne otmice djeteta i poduzme mjere za unaprjeđenje postupanja kako bi imali što manje kritika Europskog suda za ljudska prava.

Zbog manipulativnog ponašanja 2083 djece nije ostvarilo svoje pravo

Vlašić Iljkić je upozorila i kako po podacima nadležnog ministarstva u 2020. godini čak 2083 djece nije ostvarilo svoje pravo na osobne odnose s drugim roditeljem ili ga je ostvarivalo u opsegu manjem od određenog sudskog odlukom zbog manipulativnog ponašanja roditelja s kojim živi.

Uz to, 352 djeteta je bilo izloženo manipulaciji od strane roditelja s kojim ne žive za vrijeme ostvarivanja osobnih odnosa pod nadzorom. Navela je i da je tijekom prošle godine trebalo zastupati 8017 djece u postupcima pred nadležnim tijelima, a jedan skrbnik je u prosjeku godišnje radio na 488 predmeta.

Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) rekla je da trenutno u Hrvatskoj imamo otvoren jedan slučaj u kojem se radi o djeci za koje je nekoliko institucija utvrdilo da su žrtve nasilja i da su bila zlostavljana od svog oca te se traži ovrha nad djecom. Njihova majka, koja ima dvojno državljanstvo, došla je s njima u Hrvatsku, objasnila je.

Benčić je pozvala na aktivniju ulogu centara za socijalnu skrb i drugih aktera u procjenama i primjeni tih pravila kada se radi o djeci i ženama žrtvama nasilja.

Napominjući kako su svima “puna usta” izgovaranja rečenice “najbolji interes djeteta”, Dalija Orešković (Klub Centra i GLAS-a) upozorila je kako u javnim politikama nigdje nema djeteta.

– Niti u njihovom kreiranju, a niti u provedbama. Dijete koristimo tek kao neki termin ali ne kao subjekt kojem pravni sustav stvarno pruža onu zaštitu kakvu upisuje u uredbama i u nacionalnim zakonima, rekla je Orešković.

Hrvatska
Politika