OPORBA U HRVATSKOM SABORU UPOZORAVA: U strukovnom obrazovanju vlada potpuni kaos

Oporbeni zastupnici tijekom rasprave o konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju upozorili su da obrazovanje ne prati potrebe tržišta rada, a u strukovnom obrazovanju, kažu, vlada potpuni kaos.

Za razliku od oporbe, vladajući smatraju da se zakonom poboljšava sustav kvalitete tog obrazovanja te se jasnije definira sustav stipendiranja.

– Hrvatsko obrazovanje ne prati tržište rada. To posebice dolazi do izražaja kod strukovnih obrtničkih zanimanja, a ponajviše uoči početka turističke sezone gdje ćemo, po svemu sudeći, ove godine uvesti 30.000 radnika iz inozemstva – kuhara, konobara i ugostitelja, jer ih nemamo na domaćem tržištu rada, rekao je Marijan Pavliček (Klub Hrvatskih suverenista) tražeći stanku prije rasprave o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o strukovnom obrazovanju.

Pavliček je upozorio i da je godinama sve manje upisane djece u strukovna zanimanja kada se gledaju potrebe tržišta rada. Navodeći kako u zakonu “ima određenih pomaka” nepojmljivom smatra da Ministarstvo gospodarstva krajem prosinca prošle godine obavještava da ukida stipendije za deficitarna strukovna zanimanja za srednje škole.

Pavliček (HS): Nisu doneseni financijski planovi za EU novac pa bez stipendije ostalo 8.700 djece

– Bez stipendije je ostalo 8.700 djece jer je europski novac presušio tj. nisu doneseni financijski planovi za novo operativno razdoblje od 2021. do 2027. To je oko 160 milijuna kuna, kazao je.

Žalosnim smatra i da država u proračunu nije u stanju osigurati ta sredstva za stipendiranje deficitarnih zanimanja i na taj način potaknuti učenike da upišu zanimanja potrebna tržištu rada.

IDS-ov zastupnik Emil Daus, vezano uz osiguravanje potpora polaznicima uspostavom sustava stipendiranja za deficitarna zanimanja osobito za polaznike strukovnog obrazovanja u slabije razvijenim sredinama, upitao se što je s potporama polaznicima u razvijenijim sredinama za takva zanimanja.

– Kakvu poruku šaljemo tim učenicima? Zar manje vrijede oni u Rovinju, Puli, Zagrebu i Rijeci od nekih drugih?, upitao se.

Daus drži kako je u zakon potrebno staviti da se potpore daju učenicima slabijeg imovinskog stanja, što bi svi podržali. Pozvao je da se učenike ne dijeli na osnovu teritorijalne pripadnosti i da se na taj način daju potpore.

– Kažnjava se one napredne. Nisu djeca kriva gdje žive, poručio je.

Marija Selak Raspudić (Klub Mosta) upozorila je da trenutno u strukovnom obrazovanju vlada potpuni kaos jer nitko ne zna zašto se nešto ukida, hoće li se nešto u konačnici ukinuti, koji će predmeti ostati, a koji ne te po kojim se kriterijima to provodi.

– Svi nadležni od toga peru ruke i nemaju konkretne odgovore, poručila je.

Ističući kako su reforme potrebne, Selak Raspudić založila se za revitalizaciju strukovnih nastavnih sadržaja koji, za razliku od gimnazijskih, pate već godinama. Upozorila je da je u strukovnom obrazovanju nejasna sudbina opće obrazovnih predmeta (povijest, geografija, biologija, psihologija i slično).

– Onda ćemo se svi u javnosti zgražati kada netko ne zna gdje je počeo i završio Drugi svjetski rat ili Domovinski rat te tko je bio na krivoj, a tko na pravoj strani povijesti, upozorila je.

Bedeković (HDZ): Hrvatska s jednim od najvećih udjela učenika na srednjoškolskoj razini strukovnog obrazovanja u EU

Za razliku od oporbe Vesna Bedeković (Klub HDZ) istaknula je da naša zemlja ima jedan od najvećih udjela učenika na srednjoškolskoj razini strukovnog obrazovanja u Europi, a to je oko 70 posto. Istaknula je i da ovaj konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strukovnom obrazovanju predstavlja zakonodavni temelj za sve ključne reforme koje su potrebne u sustavu strukovnog obrazovanja.

Bedeković je kazala i da će tim zakonom biti zahvaćeni svi dionici sustava, od učenika i nastavnika, do poslodavaca i drugih relevantnih partnera u sustavu.

Poručila je i da su ključne promjene koje donosi taj zakon u području učenja temeljenog na radu, u području planiranja upisa u strukovne programe u skladu s tržištem rada, u području poboljšanja sustava osiguravanja kvalitete u području strukovnog obrazovanja te se jasnije definira sustav stipendiranja.