Od polja do tanjura: U Hrvatskoj kreće proizvodnja domaćeg pomfrita
Do kraja sljedeće godine s radom bi trebala početi prva hrvatska tvornica pomfrita i drugih smrznutih proizvoda od krumpira, investicija vrijedna sedam milijuna eura. Poduzetnik Dalibor Ristić očekuje da će na području Grubišnog Polja zaposliti 50 osoba, ali i razviti kraj poznat po uzgoju krumpira.
Osim tvornice čipsa, ne možemo se pohvaliti značajnijom ponudom domaćih proizvoda od krumpira. Prema zamisli poduzetnika Dalibora Ristića, to bi se ipak trebalo promijeniti.
Velik potencijal
Ristić je još u veljači potpisao ugovor o kupoprodaji zemljišta u Zoni malog i srednjeg poduzetništva Grubišno Polje. Kupio je 25.000 četvornih metara i planira graditi tvornicu pomfrita, piše Tportal.
U planiranom pogonu bit će postrojenje za pranje, rezanje, blanširanje, prženje, smrzavanje i pakiranje proizvoda od krumpira.
– Ideja se rodila kad sam vidio da uvozimo pomfrit i moram reći da je čudno to da nemamo domaći proizvod. Počeli smo razmišljati u tom smjeru i poslije iscrpnih ispitivanja i analiza došli smo do saznanja da je prerada krumpira moguća u Hrvatskoj. Dapače, Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju, otkrio je Ristić.
Njegova tvrtka Nord Berg planira uložiti sedam milijuna eura u gradnju i opremanje tvornice. Doduše, Ristić ističe da će vrlo vjerojatno konačni iznos biti veći.
– Stalno se okrećemo novim, modernijim rješenjima, a to naravno košta. Nećemo raditi nešto što je tehnološki zastarjelo. Projekt je trenutačno u fazi projektiranja te čekanja građevinske dozvole i ostalih potrebnih dokumenata za građenje, rekao je poduzetnik, dodavši da bi proizvodnja mogla početi najranije u rujnu ili krajem 2026. godine.
Uz tvornicu, koja će zauzimati oko 3700 četvornih metara, bit će testno polje na 6000 kvadrata, a ostatak parcele ostavljen je za povećanje proizvodnje, skladište i hladnjaču. U planu je i staklenički uzgoj krumpira, no za to će biti potrebno prostorno širenje.
Ristić nam je otkrio da planira proizvoditi oko 20.000 tona pomfrita godišnje. U početku će dio sirovine, odnosno krumpira, biti osiguran uvozom, no u planu je razvoj mreže kooperanata, odnosno domaćih proizvođača krumpira.
