Najdulje istraživanje na svijetu otkrilo tajnu sretnog i dugačkog života: Nije novac, niti genetika – ovo je ključ

Nakon što su više od 80 godina pratili preživjele sudionike – tzv. „crimson“ muškarce – u sklopu Harvardske studije o razvoju odraslih osoba (Harvard Study of Adult Development), jednog od najdugovječnijih istraživanja odraslog života na svijetu, istraživači su prikupili izobilje podataka o njihovom fizičkom i mentalnom zdravlju.

U izvornoj grupi bili su i budući američki predsjednik John F. Kennedy te dugogodišnji urednik Washington Posta Ben Bradlee. (Žene nisu bile uključene jer je tadašnji Harvard bio isključivo muški.). Kasnije su znanstvenici proširili istraživanje i na potomke tih muškaraca, kako bi saznali kako rana životna iskustva utječu na zdravlje i starenje tijekom vremena. Neki od sudionika postali su uspješni poslovni ljudi, liječnici i odvjetnici, dok su drugi završili kao shizofreničari ili alkoholičari, no njihove životne putanje nisu bile unaprijed određene.

Tijekom desetljeća kontrolne skupine su se širile. U 1970-ima u istraživanje je uključeno 456 muškaraca iz siromašnijih četvrti Bostona u sklopu Glueckove studije. Prije više od deset godina u istraživanje su uključene i supruge muškaraca iz Grantove i Glueckove studije. Tijekom godina istraživači su pratili ne samo zdravstveni razvoj sudionika nego i njihove životne puteve, uključujući uspone i padove u karijeri i braku. Otkrili su iznenađujuće pouke, ne samo za znanost već i za širu javnost.

Foto: Unsplash/Ilustracija

Odnosi snažno utječu na naše zdravlje

– Iznenađujuće otkriće bilo je da naši odnosi i koliko smo sretni u njima snažno utječu na naše zdravlje, rekao je Robert Waldinger, direktor studije, psihijatar u Massachusetts General Hospitalu i profesor psihijatrije na Harvard Medical Schoolu. – Briga o tijelu je važna, ali njegovanje odnosa također je oblik brige o sebi. Mislim da je to pravo otkriće.

Studija je otkrila da bliski odnosi – više od novca ili slave – ljude čine sretnima kroz život. Takve veze štite od nezadovoljstva, usporavaju mentalno i fizičko propadanje i bolji su prediktori dugog i sretnog života od društvene klase, kvocijenta inteligencije pa čak i gena. Taj je zaključak vrijedio za obje skupine – i harvardske studente i sudionike iz siromašnih četvrti. – Oni koji su sa 50 godina bili najzadovoljniji u svojim odnosima, sa 80 su godina bili najzdraviji, rekao je Waldinger.

Dugogodišnje istraživanje financirano je ponajviše iz sredstava Nacionalnog instituta za zdravlje SAD-a (NIH), najprije preko Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje, a kasnije kroz Nacionalni institut za starenje, uz pomoć privatnih zaklada. Istraživači su, analizirajući bogatu dokumentaciju – uključujući medicinske kartone, osobne intervjue i upitnike – pronašli snažnu povezanost između kvalitete odnosa s obitelji, prijateljima i zajednicom i uspješnog života.

Foto: Unsplash/Ilustracija

Najzdraviji u osamdesetima bili su oni koji su u pedesetima bili najzadovoljniji svojim odnosima

Nekoliko studija pokazalo je da je razina zadovoljstva vezama u dobi od 50 godina bolji pokazatelj fizičkog zdravlja nego razina kolesterola. – Kada smo zbrojili sve informacije koje smo o njima znali u pedesetoj, nije kolesterol bio ono što je predviđalo kako će stariti, rekao je Waldinger u svom popularnom TED govoru. – Najzdraviji u osamdesetima bili su oni koji su u pedesetima bili najzadovoljniji svojim odnosima.

Istraživanje je također pokazalo da zadovoljstvo u braku pozitivno utječe na mentalno zdravlje. Dio studije pokazao je da su ljudi koji su u 80-ima bili u sretnim brakovima rijetko doživljavali loše raspoloženje, čak i na dane kada su trpjeli jače fizičke bolove. Suprotno tome, oni u nesretnim brakovima osjećali su istovremeno i više emocionalne i više fizičke boli.

– Oni koji su održavali tople odnose živjeli su duže i sretnije, rekao je Waldinger. – A usamljeni su često umirali ranije. Usamljenost ubija. Moćna je poput pušenja ili alkoholizma.

Foto: Unsplash/Ilustracija

Starenje je stalan proces

Prema studiji, oni koji su duže živjeli i uživali dobro zdravlje izbjegavali su pretjerano pušenje i alkohol. Također je utvrđeno da su osobe sa snažnim društvenim osloncem u starijoj dobi imale manju mentalnu degradaciju.

U nedavnom dijelu istraživanja znanstvenici su otkrili da su žene koje su se osjećale sigurno povezane sa svojim partnerima bile manje depresivne, zadovoljnije u vezi nakon dvije i pol godine, te su imale bolje pamćenje u odnosu na žene koje su imale česte bračne sukobe. – Dobri odnosi ne štite samo naše tijelo, već i naš mozak, rekao je Waldinger u TED govoru. – Ti odnosi ne moraju uvijek biti mirni. Neki naši ispitanici u osamdesetima znali su se svakodnevno prepirati, ali dok god su osjećali da mogu računati jedno na drugo kad postane teško, te svađe nisu utjecale na pamćenje.

Budući da starenje počinje od rođenja, istraživači tvrde da bi se ljudi trebali brinuti o sebi u svakoj fazi života. – Starenje je stalan proces, kaže Waldinger. – Već u tridesetima može se vidjeti razlika u zdravstvenim putanjama. Ako se na vrijeme brinemo o sebi, možemo se postaviti na bolji put. Najbolji savjet koji mogu dati jest: ‘Brinite se za svoje tijelo kao da će vam trebati 100 godina’ – jer možda i hoće.