Na rijekama na kojima se kupaju i Zagrepčani hara invazivna vrsta i prenosi opasnu bolest: Intenzivno se širi
Invazivna vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike ubrzano se širi riječnim tokovima Karlovačke županije, upozoravaju iz Javne ustanove Natura Viva. Ta vrsta, poznata po agresivnosti i otpornosti, predstavlja ozbiljnu prijetnju autohtonim vrstama i riječnom ekosustavu.
Riječ je o signalnom raku, a projekt izlova koji se u županiji provodi već treću godinu, nakon Korane i Radonje, od ove sezone proširio se i na rijeku Dobru. – To nam je znak da se rak intenzivno širi i na ovom području u rijeci Dobri. A nalazimo se u mjestu Stative, izjavio je Filip Grabner, čuvar prirode iz Natura Vive za HRT.
Na terenu je postavljeno petnaestak vrša s mamcima, a rezultati su poražavajući – rak se nalazi u svakoj od njih. Fronta širenja trenutno se proteže 2 km uzvodno i nizvodno i pomiče se svakoga tjedna.
Radi i ekonomsku štetu
Osim što istiskuje autohtone vrste rakova, signalni rak uzrokuje i štetu na riječnim obalama. – Odgovara im ovaj šaš, ali i obala. Jer oni u obali buše, kopaju skloništa i tako rade eroziju obale, jedna ekonomska šteta u principu, upozorava Mario Repić, također čuvar prirode.
Kako bi se smanjila šteta i ograničilo širenje, uz vrše se postavljaju i umjetna skloništa, dok se jedinke hvataju i s obale. Sličan projekt izlova na Korani i Radonji pokazao se djelomično uspješnim.
– Metodologija koja je pokazala uspješnost donekle, zato što ipak držimo pod kontrolom populaciju signalnog raka, međutim, pojavio se u rijeci Dobri, naglašava Martina Petrak, viša savjetnica za ekološku mrežu iz Nature Vive.
Nositelj opasne gljivice
Signalni rak prvi put je u Hrvatskoj zabilježen 2008. godine u rijeci Muri. Od tada se proširio i na Dravu, Koranu, a sada i na Dobru. Brzina širenja procjenjuje se na oko 2 km godišnje. – On je konzumni rak, koji se odlično prilagodio ovdašnjim uvjetima. Ima puno potomaka, grabežljiv je, pojede svu hranu našem autohtonom raku, oportunist je, ne bira previše i poprilično je agresivan, pojašnjava Petrak.
Signalni rak prepoznaje se po plavkasto-crvenim kliještima i izrazitoj otpornosti. Iako je nositelj gljivice Aphanomyces astaci, otporniji je na račju kugu, dok su domaće vrste poput riječnog i potočnog raka iznimno osjetljive.
Ta opasna bolest može dovesti do potpunog izumiranja zavičajnih vrsta rakova. Upravo zbog toga, signalni rak uvršten je na popis 28 invazivnih stranih vrsta koje uzrokuju ekološku štetu u Hrvatskoj.
Izlov se trenutačno smatra jedinim učinkovitim načinom kontrole populacije. U Natura Vivi ističu kako je dugoročni cilj usporiti širenje i očuvati biološku raznolikost rijeka Karlovačke županije.
